Istraživanje koje su proveli profesori s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pokazalo je da među hrvatskim građanima postoji tendencija da se zabrane i ustaški i komunistički simboli. Pokazalo se i da građani kontroverzne dijelove hrvatske povijesti žele maknuti iz javnog prostora.
Fakultet političkih znanosti od 2016. do 2018. provodio je istraživanje govora mržnje na reprezentativnom uzorku od 1000 ljudi.
Osim što su hrvatski građani pretežito skloni zabrani govora mržnje i zagovaranja nasilja, žele i da se zabrane obilježja nacističkih i komunističkih režima. Za zakonsko kažnjavanje isticanja komunističkog znakovlja je 54 posto ispitanika, dok je njih 80 posto za kažnjavanje isticanja nacističkog i ustaškog znakovlja.
Isticanje komunističkog pozdrava “Smrt fašizmu, sloboda narodu” zakonski bi sankcioniralo 46 posto ispitanika, dok bi njih 49 posti zakonski sankcioniralo ustaški pozdrav “Za dom spremni”
Za uklanjanje imena ulica i trgova koji nose ime pripadnika NOB-a ili NDH je 54 posto ispitanika dok bi njih 56 posto uklonilo spomenike posvećene NOB-u i NDH.
“Primijetili smo tendendiju građana Hrvatske da kontroverzne dijelove hrvatske povijesti jednostavno žele maknuti iz javnog prostora”, objašnjava za Newsroom rezultate istraživanja profesor Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Većina ispitanika, njih 47 posto protiv je uklanjanja spomenika Domovinskom ratu koji sadrže ustaški pozdrav “Za dom spremni”, dok je njih 40 posto da se takvi spomenici uklone.
Istraživanje je pokazalo i da oni ispitanici koji bi zabranili nacističko znakovlje ne bi nužno zabranili i ustaški pozdrav “Za dom spremni” jer ga ne vežu isključivo za nacističko razdoblje.
“Došlo je do dispariteta oko načina na koji građani razmišljaju o nasljeđu NDH. Dio simbolike se provukao vežući se za Domovinski rat, koji je za većinu građana emotivno nabijena tema, pa se dio simbolike iz NDH u ovom slučaju percipira pozitivno. Ima i ovoj priči i određeni dio povijesnog revizionizma u kojem je došlo do spajanja elemenata NDH s Domovinskim ratom”, pojašnjava Kulenović.
VEZANE VIJESTI
Zaključuje da bi trebali biti oprezniji kada razmišljamo što regulirati u javnom prostoru. “Iz javnog prostora bi se trebao isključiti izravni govor mržnje i pozivanje na nasilje.
“Moramo više razgovarati o tome da li određeni simboli u javnom prostoru trebaju proletjeti ispod radara ili ozbiljno razmisliti o tome kakva je to slika kontinuiteta društvenih vrijednosti koju želimo istaknuti u hrvatskoj demokraciji koja je sad već stara gotovo 30 godina”, smatra profesor Kulenović.
Pogledajte:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
