U Narodnim novinama objavljen je novi kurikulum hrvatskog jezika i književnosti, prema kojemu će se od iduće školske godine izvoditi nastava u školama.
Sastavni dio kurikuluma je popis obaveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje te popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova predviđen za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka. Zbog nedostatka niza suvremenih autora hrvatske i svjetske književnosti oko lektire je ponovno otvoren prijepor, piše Jutarnji list.
Popis djela i autora tako se uvelike razlikuje od popisa iz prijedloga kurikuluma iz svibnja 2016. bivše ekspertne radne skupine Borisa Jokića, koja je u proširenom popisu navodila suvremene autore i njihova djela.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja opovrgavaju da su suvremena djela izbačena, samo su, kažu, ostavljena u potpunosti autonomiji nastavnika i zato ih nema na popisu.
“Na lektirnom su popisu klasična djela hrvatske i svjetske književnosti, a suvremena djela nastavnici biraju potpuno samostalno. Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako to žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati”, poručuju iz MZO-a.
Kako stoji u novom kurikulumu, gimnazijalci će godišnje čitati deset cjelovitih književnih tekstova, od kojih pet odnosno šest obveznih književnih tekstova – tri, odnosno četiri hrvatske književnosti i dva svjetske književnosti.
Budući da nisu svi autori propisani, u kurikulumu su zadali tri kriterija kako ih nastavnici mogu sami odabirati. Kriteriji izbora navedeni u kurikulumu su da djelo mora biti estetski vrijedno, u skladu s razvojnom dobi djeteta do 15 do 18 godina te da je riječ o žanrovskoj uravnoteženosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram.
