Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i saborski zastupnik Marko Vešligaj (SDP) Zaboku su u utorak ocijenili kako u nacrtu odluke Vlade o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja ima problema s nejasnim kriterijima.
SDP-ovi Siniša Hajdaš Dončić i Marko Vešligaj smatraju da će donošenjem odluke Vlade o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja nepravda biti nanesena stanovnicima zagorskih brega.
Hajdaš Dončić rekao je na konferenciji za novinare kako je čudno što nijedna općina ni grad koji imaju čelnike iz SDP-a nisu obuhvaćeni novim zakonom.
“Kriteriji su, nažalost, ponovno politički. Dosta je čudno da su jedinice lokalne samouprave gdje su čelnici iz HDZ-a i stranke Milana Bandića po tim kriterijima ušle u status, a neke druge”, dodao je, koje čak i imaju čelnika iz HDZ-a, to nisu. “To govori o nejasnom konceptu dodjele statusa nekim jedinicama lokalne samouprave i zato dižemo glas“, rekao je Hajdaš Dončić.
Saborski zastupnik Vešlingaj rekao je kako su dva osnovna problema koja se odnose na zakon o brdsko-planinskim područjima: jedan je problem obuhvata, a drugi nejasni kriteriji.
SDP: Cijela Krapinsko-zagorska županija – brdsko-planinsko područje
U SDP-u smatraju da cijela Krapinsko-zagorska županija treba biti brdsko-planinsko područje što je, kako je rekao, tvrdila i njihova politička konkurencija, no kad je trebalo poduprijeti amandmane i inicijativu, to se nije dogodilo, nego se sve svelo na hvalisanje s projektima koje su pripremile jedinice lokalne samouprave, a predstavljaju se kao velika ulaganja Vlade u Hrvatsko zagorje.
“Upozoravali smo i bili kritični zbog malih sredstava predviđenih za brdsko-planinska područja i nudili smo alternativu postojećem zakonu koja ne bi dovela do diskriminacije, a to je da se obuhvat brdsko-planinskih područja određuje na razini naselja. Time bi omogućili da stanovnici koji žive na zagorskim bregima uđu u brdsko-planinska područja. Nećemo odustati i, u suradnji sa županijskim vodstvom, ponudit ćemo pravičniji model. Obuhvat na razni naselja omogućio bi da svi stanovnici Krapinsko-zagorske županije uživaju isti status”, objasnio je Vešlingaj. Podsjetio je da Krapinsko-zagorska županija ima samo jednu jedinicu koja je ušla u status brdsko-planinskog područja, a to je Hum na Sutli. “Čudi to što nije ušla niti jedna jedinica koja ima SDP-ovog čelnika i niti jedna izrazito brdska općina”, dodao je.
Vešligaj je istaknuo kako su kriteriji za dobivanje statusa bili geomorfološke, demografske, klimatske i infrastrukturne karakteristike te da tom prilikom uopće nije spomenuta gustoća nerazvrstanih cesta kojih na tom području ima najviše ni klizišta koja su veliki problem.
Najavio je kako će se protiv nejasnih kriterija i dalje boriti svojim modelom koji bi obuhvatio sva naselja i model koji bi se primijenio na razini cijele Hrvatske.
Ocijenio je i da su financijska sredstva predviđena za brdsko-planinska područja premala jer su oni predlagali minimalno 80 milijuna kuna kako bi se mogli realizirati neki od programa, a Vlada je na kraju prihvatila proračun od 40 milijuna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram
