Vlada RH odlučila je promijeniti 17 godina star zakon o privatizaciji INA-e koji je jamčio da nitko ne može biti većinski suvlasnik te kompanije bez suglasnosti Vlade. Energetski stručnjak Davor Štern komentirao je situaciju.
“Zakon je jako star i nedorečen, po njemu su se događale stvari koji se nisu smijale događati, tako da je došlo krajnje vrijeme da se zakon dovede do nekakvu sukladnost s energetskom politikom RH koje nažalost još nema. Bojim se da će u ovom slučaju zakon prethoditi energetskoj politici, ili nekakvom planu rada ili strategiji”, izjavio je Štern gostujući na HRT-u.
Što se tiče otvaranja prostora za dogovor s MOL-om, Štern kaže: “Novi zakon dozvoljava da netko osim RH može imati većinska prava u vlasnički udio i upravljanje kompanijom. To može biti put za dogovor s MOL-om, bez toga neće biti moguć kvalitetan dogovor, tako da on dolazi na vrijeme i ako će biti donesen u obliku koji će biti prihvatljiv, mislim da je to napredak u ukupnoj energetskoj politici.”.
Trgovanje dionicama je regulirano kroz Hanfu i Zagrebačku burzu, objasnio je Štern te naglasio kako postoji jedno pitanje oko 1,5 posto dionica za koji se ne zna tko su vlasnici pa se svašta špekulira oko toga i neophodno je da se to raščisti i krene u kvalitetan razgovor s MOL-om oko budućnosti Ine.
“Pitanje sigurnosti i opskrbi energentima je zadatak svake vlade bez obzira dali ima zakon ili ne. To je pitanje Ustava, pravo pojedinaca i građana na opskrbu energijom. Energetska strategija je ta kroz koju će se osigurati uvjeti za pravilnu opskrbu građana energetikom, a kroz zakon se može regulirati to da nam nitko ne može oduzeti ta prava u pravnom smislu”, izjavio je Štern.
Štern smatra da LNG terminal ima svoju primjenu i svrhu. Mora postojati, kaže, alternativa padajućoj domaćoj proizvodnji iako sigurno imamo još velikih zaliha ugljikovodika, prvenstveno plina i u Panonskom bazenu i u Dinaridima. Smatra da je zadatak svake države prvenstveno ispitati ti lokaliteti i osigurati porast proizvodnje plina koji drastično pada u zadnjih nekoliko godina.
Na pitanje novinara nije li istraživanje i eksploatacija ugljikovodika jako skupi poduhvat, Štern je odgovorio da je najskuplje biti bez plina.
“Moramo sami sebi priznati da je LNG terminal politički, a ne komercijalni projekt. Taj terminal ne može biti isplativ pogotovo s današnjim nivoom garantiranih kapaciteta. Još više, ti su kapaciteti garantirani od strane druge po veličini hrvatske energetske kompanije koja je u rukama države. 400 milijuna kubika kupuje HEP, vjerujem da su nekom zavrnuli ruku u HEP-u da bi morao pristati na to. No to je pravo države kao vlasnika tih energetskih struktura” smatra Štern.
Štern se dotaknuo i temi poskupljenja plina i izjavio kako ima znakove s terena da su pojedini distributeri dizali cijene iznad sedam posto.
“Treba to jako pomno pratiti i ne dozvoliti nekakve ekstra profite na tom području”, poručio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram
