Ima li u Hrvatskoj još zaraženog mesa iz Poljske? Što su utvrdile sanitarne inspekcije? Tko i kako kontrolira kvalitetu hrane iz uvoza?
O tome su u “U mreži Prvog” Hrvatskog radija govorili voditeljica Službe za hranu u Upravi za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva Ružica Vazdar, voditeljica laboratorija za mikrobiologiju hrane Hrvatskog veterinarskog instituta Andrea Humski i tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Tomislav Lončar.
Vazdar je rekla da je meso uvezeno iz Poljske uglavnom završilo u ugostiteljskim objektima koji poslužuju kebab te istaknula da su svi ti proizvodi povučeni s tržišta.
“U trenutku kad je slovenski dobavljač saznao za informaciju, on je informirao sve svoje kupce i započeo postupak povlačenja, tako da mi tijekom inspekcije te sporne šarže nismo ni jednu zatekli u prometu”, naglasila je Vazdar i dodala da su, nakon što su Slovenci dobili rezultat, poduzete sve mjere i hrana je maknuta s polica te nije poslužena krajnjem potrošaču.
Vazdar je naglasila kako sanitarna inspekcija provodi redovite kontrole koje se temelje na procjeni rizika.
Humski je rekla da kada se pojavi sumnja u ispravnost, sanitarne ili veterinarske inspekcije provode metode koje su referentne i propisane na razini EU-a.
Nakon zaprimanja samoga uzorka mi krećemo ili s mikrobiološkom ili s kemijskom inspekcijom, naglašava i dodaje kako je u uzorcima iz Slovenije ustanovljena salmonela i ostaci antibiotika, odnosno antimikrobnih lijekova.
Na pitanje što znače ostaci antibiotika, Humski je rekla kako to znači da su životinje bile tretirane, odnosno liječene antimikrobnim lijekovima i da ono vrijeme karencije koje je potrebno da bi se taj lijek izlučio iz organizma, i nakon toga životinja mogla ekonomski iskoristiti odnosno da bi mi mogli jesti to meso, to vrijeme očito nije prošlo.
“Ako su ove životinje otkrivene da imaju u sebi ostatke lijekova, dakle definitivno je to zaraženo meso koje se nije smjelo ni na koji način naći u prometu”, rekla je Humski.
PROČITAJTE JOŠ
“Ne mora biti nužno zarazno meso jer životinje mogu bolovati od različitih bolesti koje zahtijevaju liječenje, a one nisu zoonoze odnosno ne može čovjek putem hrane ili putem kontakta se zaraziti i oboljeti. Znači te su životinje mogle imati nekakvu pneumoniju. Naravno da se bolesne životinje ne smiju koristiti odnosno ne smiju klati i ne smiju ući u hranidbeni lanac, ali nisu nužno zarazne za čovjeka”, ističe Humski.
Na pitanje može li se ovakvo nešto dogoditi u Hravatskoj i može li se zažmiriti na veterinarskoj kontroli, Humski je odgovorio kako je to nemoguće.
“Zbog toga što postoji računalni sustav u kojem se svaka životinja kroz njezinu markicu, odnosno, kroz njezinu oznaku bilježi. Točno se zna datum i sat kada životinja ide na klanje. Veterinar tome mora biti prisutan, kako prije, tako cijelo vrijeme i na kraju”, rekao je.
Lončar navodi kako je činjenica je da uvijek do nekakvih izvitoperenosti u sistemu može doći. Ja jako vjerujem našoj proizvodnji i mislim da su kod nas zbilja kontrole rigorozne u svemu, ne samo kod mesa već i kod većine proizvoda. I da se naši proizvođači ipak više toga drže da su oni odgovorni za taj proizvod.
Vazdar je rekla kako inspekcija redovito provodi službene kontrole. Inspekcija godišnje obavi 10-14 tisuća nadzora nad raznim objektima, odnosno subjektima u poslovanju s hranom.
“Redovito se uzima od dvije i pol do tri tisuće uzoraka koji se ispituju na različite parametre.”
Poljska je najveći izvoznik govedine što se tiče zemalja Europske unije.
“Ono što mi možemo reći je da se broj neispravnih uzoraka kreće oko 5-6%”, rekla je Vazdar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook| Instagram
