Gotovo trećina zatvorenika u hrvatskim zatvorima i kaznionicama radi. Tako je samo tijekom 2017. godine radilo 1067 zatvorenika, što je 33,65 posto od ukupnog prosječnog broja zatvorenika (3171). Zanimljivo je da je prosječno 88 zatvorenika radilo duže od redovitog radnog vremena.

Prema Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2017. godinu, 585 zatvorenika radilo je na pomoćnim tehničkim, fizičkim i internim poslovima, 364 ih je radilo u zatvorskoj radionici, a njih 118 izvan kaznenog tijela, odnosno imali su ugovore s poslodavcima i nastavili s radom, piše Glas Slavonije.

Na ime naknada za rad zatvorenika u kaznenom tijelu, u razdoblju na koje se odnosi izvješće, zatvorenicima je isplaćeno ukupno 7.122.934,07 kuna, od čega za rad u redovitom radnom vremenu 6.997.489,87 kuna, a 125.444,20 kuna za prekovremeni rad.

Prosječna naknada za rad iznosi 546 kuna mjesečno za rad u redovitom radnom vremenu, a 664 kuna mjesečno za redovni rad i rad duži od punog radnog vremena.

Za rad u redovitom radnom vremenu prosječno su najviše naknade za rad u zatvorskoj radionici bile 677 kuna, a najniže su bile za rad na pomoćno-tehničkim, fizičkim i intelektualnim poslovima – 409 kuna. 

Tako je Kaznionica u Valturi radom zatvorenika zaradila više od 6,8 milijuna kuna, a Kaznionica u Lepoglavi 1,3 milijuna kuna. Kaznionica u Turopolju zaradila je radom zatvorenika 740.772 kune, a Kaznionica u Glini 488.800 kuna. Zatvor u Zagrebu zaradio je 250.403 kune, Zatvor u Bjelovaru 225.582 kuna, Zatvoru u Puli 196.539 kuna, a osječki Zatvor je na pretposljednjem mjestu s čistom zaradom u iznosu od 170.303 kune. Kaznionica u Lipovici-Popovači zaradila je 132.837 kuna. Ostvareni višak prihoda koristio se za poboljšanje uvjeta života i rada zatvorenika, za tekuće izdatke, a većim dijelom za kapitalne izdatke, kao što je nabava opreme za potrebe zatvorskih radionica i zatvorenika.

Režijski, odnosno pomoćno-tehnički poslovi na kojima rade zatvorenici u kaznenim tijelima, najčešće se odnose na održavanje čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznenih tijela, pranje vozila, ličenje, pomoćne poslove u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici, zatvorskoj prodavaonici i slično. Radionice su u kaznenim tijelima organizirane u odjelima za rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, a u njima se obavljaju poslovi poljoprivrede, održavanja, obrade metala i drva, ugostiteljstva, eksploatacije kamena, grafički poslovi i drugo. Veliki dio prehrambenih proizvoda kaznionice proizvode same radom zatvorenika, a namijenjeni su, prije svega, potrebama kaznenih tijela za prehranu zatvorenika, odnosno pripremu tri obroka dnevno i jedan dopunski.

Kako navode u Ministarstvu pravosuđa, Upravi za zatvorski sustav, iako rad u zatvoru nije obvezan, zatvorenike se potiče na njega radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva. Organizacija i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi. Rad je važan za pripremu života na slobodi, a zatvorenici usvajaju radne navike i osposobljavaju se za određene poslove, čime se povećava mogućnost zapošljavanja nakon izlaska s izdržavanja kazne.

U kaznionicama je, od smještenih 1365 zatvorenika, radilo njih 700, što je 51 posto, a to uključuje i Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. U zatvorima je, od smještene 1761 osobe, radilo 334 zatvorenika, a u odgojnim zavodima, od smještenih 45 osoba, radilo je 33 maloljetnika, što je 73 posto, piše Glas Slavonije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.