Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade istaknuo je da bi novih 10 milijardi kuna za restrukturiranje brodogradilišta bilo preveliko opterećenje za porezne obveznike, te da je održivost restrukturiranja upitna zbog čega ga Vlada ne može podržati.
Premijer je istaknuo da su prošli tjedan predstavljene egzaktne brojke troškova restrukturiranja koje bi išle na teret poreznih obveznika. Prema ponudi strateškog partnera restrukturiranje bi stajalo 10 milijardi kuna, a nakon niza razgovora, kaže premijer, moglo se zaključiti da bi minimalna varijanta bila 7,5 milijardi kuna.
“Provođenje restrukturiranja od strane Vlade zahtjevalo bi veliko opterećenje za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti to nas upućuje na zaključak da je održivost upitna i Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati. Ostajemo otvoreni tražiti nova rješenja za brodogradilšta”, istaknuo je premijer.
Podsjetio je da se Vlada ovom temom bavi intenzivno dvije godine, a važno mu je da njihovu poziciju razumije i javnost i radnici i zaposlenici brodogradilišta Uljanik i 3. maj.
Iznio je podatak da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna u sanacije brodogradilišta i državne potpore. Od toga 4,3 milijarde za Uljanik, devet milijardi za 3. maj, ukupno 13,3 milijardi kuna “i to govori o velikoj solidarnosti svih građana Hrvatske prema brodogradnji.”
Ukupna je izloženost države prema Uljanik grupi 15,3 mlrd. kuna, a do sada je iz državnog proračuna isplaćeno 3,1 mlrd. kuna protestiranih državnih jamstava do ožujka 2019.
Podsjetio je da su u siječnju prošle godine odobrili potporu za sanaciju Uljanika tj. Europska komisija je odobrila plan za jamstvo od 716 milijuna kuna, tzv. rescue aid. “To je osiguralo plaće radnicima 3. maja i Uljanika te omogućila završetak dva broda s kojih su skinuta državna jamstva”, rekao je premijer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.