Ministar gospodarstva, Darko Horvat, gostovao je u Novom danu i komentirao stanje u Uljaniku, kao i početak poslovanja Fortenova grupe.
Kako komentirate ideju bivšeg ministra financija da se mirovinskim fondovima pokuša spasiti Uljanik?
Nisam nikada komentirao stvari koje je gospodin Linić u smislu predstečajnih nagodbi legaliziranom pljačkom uveo u Hrvatsku, pa neću ni danas.
Može li se izbjeći stečaj?
VEZANE VIJESTI
Mi smo rekli da ovakav način restrukturiranja želimo izbjeći, jer bi značio dodatne troškove za porezne obveznike. Imputacije da se nešto nije kontroliralo, mogu demantirati jednostavnim načinom, u prvom mjesecu 2017. godine utvrđena je kontrola troškova u Uljaniku. Ne želim komentirati rad pravosudnih tijela, a vjerujem da će se sve ovo istražiti i da ćemo dobiti krivce zbog ovakvog stanja u Uljaniku.
Ako je u prvom mjesecu 2017. godine utvrđena kontrola troškova u Uljaniku, zašto je Vlada dala nova jamstva?
Išlo se u pokušaj restrukturiranja, ušlo se u traženje novog strateškog partnera. Onome koji je odabran jasno je rečeno da možemo ući u posao participacijom 50-50, ali retorika strateškog partnera se promijenila i od tog trenutka brojka od 1,4 milijardi eura bila je oficijelno potpisana i data pred Vladu. Činjenica da bi Vlada u takvom restrukturiranju trebala pokriti sve troškove, bila je neprihvatljiva i u ovom trenutku takvog strateškog partnera ne možemo smatrati relevantnim. U prvom mjesecu 2017. godine Ministarstvo financija provelo je financijski nadzor.
Koliki je bio manjak u trenutku kad ste dobili izvješće?
U trećem mjesecu 2017. minus je iznosio 757 milijuna eura. U taj poslovni račun nije bilo uključeno opterećenje državnih jamstava, koje iznosi oko 4,3 milijarde.
Zašto nije uspjelo strateško partnerstvo s Dankom Končarom?
Ja ne bih rekao da je nešto pošlo krivo, ali otpočetka je filozofija bila krivo osmišljena, jer kad smo u trenutku zadnje reskonstrukcije tražili verifikaciju i financijske mogućnosti strateškog partnera kako bi mogao pratiti rad brodogradilišta participacijom 50-50, otkriveno je da on to ne može.
Zašto su izostale ozbiljne strateške ponude stranih ulagača?
Moj je zaključak tu vrlo jednostavan, kad su svi koji su ozbiljni brodograditelji vidjeli u kakvom stanju se društvo nalazi, spakirali su svoje stvari i otišli.
Zašto i Vlada i sudovi izbjegavaju konačnu odluku?
Vlada je svoju konačnu odluku donijela, zaustavila je ovakav model financiranja brodogradnje, spremna je i za stečaj, ima pripremljene 3 minimalne plaće radnicima, ako dođe do stečaja.
Što nakon proglašenja stečaja, je li to konačan kraj?
To ne mora značiti definitivni kraj, i jedno i drugo brodogradilište funkcioniraju na pomorskom dobru i tu je nemoguća rasprodaja u nekretninskom smislu. Kad podvučemo crtu i kad uzmemo u obzirovakvo opterećenje koje imaju, ustvari radimo i za jedno i drugo društvo novu perspektivu. Svjesni činjenice kakav minus postoji, ja ne vidim nijednu financijsku instituciju koja je spremna na takav način pristupiti refinanciranju ili financiranju ovakvih aktivnosti. Ako nema financijske injekcije, brodogradnje neće biti.
Što u hrvatskoj brodogradnji ostaje nakon UIjanika i 3. maja?
Percepcija javnosti da je brodogradnja danas što je nekad bila – potpuno je kriva. Dođe li brodogradilište u onu dinamiku kako su projiciranja u planovima restrukturiranja, da godišnje proizvedu 7 brodova, onda će moći funkcionirati.
Što kažete na ideju da država bude naručitelj brodova, trajekta i vojnih brodova?
Obzirom da smo punopravna članica NATO saveza, neke velike investicije u mornaricu nisu potrebne, ali Jadrolinija ima potrebu za rekonstrukcijom svoje flote. Ono što ja kao strateški razvoj Jadrolinije imam na stolu je potreba za 17-18 novih brodova. Da bi se eliminirala mogućnost da se ti broodovi naručuju vani, mi bismo u jednom trenutku Jadroliniju trebali izuzeti iz procesa javne nabave na način da direktnim pogodbama u jednom našem brodogradilištu rekonstruira ili izgradi brodove. To je jedna od opcija.
Što bi država mogla ili što bi trebalo biti uvjet da se Jadrolinijini brodovi grade u našim brodogradilištima?
Jadrolinija, siguran sam, imat će potrebu rekonstruirati ili graditi svoju flotu. Činjenica da će se otvarati javni natječaj, dovodi nas u situaciju da se ti brodovi moraju ugovarati po uvjetima natječaja, znači da bi se Jadrolinija morala izuzeti iz procesa javne nabave, ali takvu suglasnost moramo dobiti od Europske komisije.
Bi li Jadrolinija mogla biti zainteresirana za to?
Namjera kolega koji vode je takva da se rekostrukcija i novi brodovi grade ovdje u Hrvatskoj.
Zašto se Uljanik nije mogao spašavati po modelu Agrokora?
Ne postoji nijedna financijska institucija koja je na to spremna. Od banaka nismo dobili nikakvu intenciju da bi se dogodila financijska injekcija u brodogradilište.
Kakve su šanse Fortenova grupe i gdje su rizici?
U ovom trenutku nova uprava nastavlja kontinuitet roll – upa, koji opterećuje poslovanje same grupe.
Što je s koncesijama?
Koncesijski ugovori su riješeni. Svi razgovori i dogovori koji su trajali privedeni su kraju na sretan način i ti ugovori su potpisani.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
