Velikim američkim internetskim platformama, ponajprije onima iz GAFA grupe (Google, Apple, Facebook, Amazon) slijedi novi udarac u EU: nakon što je to napravila Francuska, i Austrija je najavila da će im od 2020. uvesti novi porez na prihode od internetskog oglašavanja.
Iznosit će 5%, što je priličan šok, jer su dosad plaćali 0,8% poreza po toj osnovi. Izravno oporezivanje njihovih prihoda trenutačno je gotovo zanemarivo – umjesto toga oporezivala im se dobit, no i tu su u povlaštenom položaju u odnosu na europsku konkurenciju: tehnološke tvrtke iz SAD-a u prosjeku plate 9% poreza na dobit, dok je prosjek kompanija iz EU 23%. Austrija je odlučila tome stati na kraj nakon što je prijedlog uvođenja digitalnog poreza na razini EU odbačen, a kancelar Sebastian Kurz praktički je pozvao i druge zemlje da se povedu za njihovim primjerom, prenosi Večernji list.
– Očekujem da će nam se u oporezivanju internetskih divova pridružiti mnoge zemlje članice. To je korak prema većoj razini pravednosti – poručio je Kurz na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio zakon kojemu slijedi izglasavanje u parlamentu. U Austriji će porez plaćati digitalne kompanije čiji je globalni godišnji prihod veći od 750 milijuna eura, a najmanje 25 milijuna od toga ostvaruju u Austriji.
Na razini Europske unije prijedlog je bio digitalni porez od 3%, a ukupno bi donio oko 5 milijardi eura godišnje. Najveće su zagovornice bile Francuska i Njemačka, koja ga još nije uvela, ali je kancelarka Angela Merkel izjavila da ne govore o tome hoće li oporezivati digitalne tvrtke, već o tome kako da to učine.
Dogovor na razini EU nije postignut zbog protivljenja Irske, Danske i Švedske. Irska je poznata kao svojevrsna porezna oaza za tehnološke kompanije i to se protivi njihovoj strategiji, a s obzirom na to da GAFA tvrtke mogu odabrati bilo koju zemlju EU za prijavu poreza, najčešći su im odabir upravo Irska, Nizozemska i Luksemburg.
No, lukrativni monopolisti baš i nisu revni u podmirivanju obveza: Apple je tako Irskoj, koja ih štiti, sa zakašnjenjem uplatio čak 14 milijardi eura poreznog duga zbog nezakonitih poreznih olakšica, prema zaključku EK. Hrvatska “follower” Hrvatska je dosad, kad je posrijedi digitalno poslovanje, imala strategiju “followera” pravila EU i ideja o uvođenju sličnog poreza nije se čula kao “inovacija”. Na pitanje Ministarstvu financija o tome kakav nam je načelni stav, odgovor do zaključenja teksta nismo dobili. Da je usvojen prijedlog o oporezivanju prihoda od reklama koji je išao na razini EU, teško da bi bio obuhvaćen itko od hrvatskih digitalnih poduzetnika, no ako se uvede druga predložena mjera, o oporezivanju dobiti, najavljena za cenzus od sedam milijuna eura po državi za tvrtku koja ima 100.000 korisnika ili 3000 ugovora za digitalne usluge u poreznoj godini, na neke će se zasigurno odraziti. A i ta je mjera usmjerena na kapitalne prihode neeuropskih korporacija.
Tijekom sljedeće dvije godine u hrvatsko će se zakonodavstvo implementirati i Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, kojom se uvodi tzv. porez na linkove, također na prihode koje veliki internetski divovi ostvaruju od reklama vezanih uz novinarske i ostale autorske sadržaje, piše Večernji.
