Divjak misli da je povećanje školarina za zagrebačke studente neopravdano

Vijesti 15. tra 201911:29 > 11:50
N1

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je odluku o povećanju školarina na Sveučilištu u Zagrebu o kojoj bi se u utorak trebalo raspravljati na Senatu.

Od iduće akademske godine, 2019./2020., moguće je kako će studentima Sveučilišta u Zagrebu biti povećani troškovi njihova studiranja, a iz novca kojeg država doznačuje Sveučilištu, bitno viši iznos od dosadašnjeg izdvajat će se za troškove poslovanja Rektorata. To u praksi znači da će primjerice studenti Filozofskog koji su godinu plaćali 7.200 kuna sada godinu plaćati 8.400 kuna.

“Ako pogledamo isplate za Sveučilište u odnosu na prošlu akademsku godinu, isplaćeno je 18 milijuna kuna više, ne vidim nikakvo opravdanje da se studentske participacije povećaju. Ministarstvo direktno financira sve studente prve godine. Za Senat bi se povećali troškovi i cijena ECTS-a pa bi se na taj način utjecalo negativno na studentski standard, ne vidimo za to razlog u kontekstu podataka koje sam iznijela. Senat o tome treba raspravljati, trebaju se iznijeti svi podaci koji će opravdati ovakvo podizanje participacije, premda ja u to ne vjerujem. Studenti imaju predstavnike u Senatu i imaju pravo veta. Ne smiju se troškovi prebaciti na leđa studenata. Sigurna sam da pisci Ustava nisu imali ovakve stvari na umu kada su unosili autonomiju Sveučilišta”, poručila je Divjak.

VEZANA VIJEST

Rekla je da su druga sveučilišta u pregovorima oko povećanja financiranja koje bi ovisilo o rezultatima poput zapošljivosti studenata i ranga sveučilišta, a da to Sveučilište u Zagrebu izbjegava. 

Sveučilište predviđa rast troškova funkcioniranja Rektorata i to sa 17 posto sredstava uplaćenih iz proračuna na 25 posto.

“Teško je to objasniti. Senatu se trebaju podastrijeti detaljni troškovi. Što se tiče troškova Rektorata, oni su bili bitno manji nego sada”, rekla je Divjak.

Odgovorila je na pitanje što ministarstvo može poduzeti po ovom pitanju.

“Autonomija je garantirana Ustavom, ali ona se odnosi na akademsku autonomiju u smislu slobode istraživanja i organizacije Sveučilišta. U tom kontekstu bi se teško moglo provući da se nenamjenski koriste sredstva uplaćena iz proračuna”, poručila je ministrica. 

Rekla je da od ministarstva financija može zatražiti proračunski nadzor te podsjetila da je rektor Boras od Ustavnog suda tražio mišljenje smije li njeno ministarstvo tražiti upravni nadzor nad Sveučilištem. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.