Mogu li izmjene zakona spasiti živote? Vlada mijenja zakon o sigurnosti prometa

Vijesti 16. tra 201920:06 > 20:07
Ilustracija

Prije 30 godina na našim je cestama smrtno stradavalo oko 1.300 ljudi na godinu. Danas se taj broj znatno smanjio, ali i brojka od 300-tinjak poginulih je prevelika i u europskim razmjerima. Vlada mijenja zakon o Sigurnosti cestovnog prometa, s glavnim ciljem smanjiti broj poginulih za trećinu do kraja iduće godine.

Naše autoceste. Ponos zemlje, moderne, brze. Prebrze, kažu. I zato će ih bolje opremiti. Postavit će 3D signalizaciju, plastične oznake na kolniku, kamere, cijeli sustav.

“Naravno što nas očekuje, osim 3D simulacije i bolje kontrole i edukacije vozača, na što treba posebno upozoriti, je i novi sustav naplate cestarine koja ide ove godine, treba još vidjeti kako, to ide svome kraju”, kaže ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković

No dok to sve iscrtaju, spoje sve žice i kablove, treba zakon promijeniti. Jer činjenice nas uvijek osupnu. 300 mrtvih na cestama godišnje, promet je ubojica broj 1 mladih do 25 godina.

“Ključni čimbenik, a to je poznato iz medija, a na koji smo se usmjerilili su sankcije”, isitče ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Postojeći zakon je preblag. Novi stiže do ljeta, kažu. Treba stati na kraj ne prosječnim, već bezobzirnim vozačima koji znaju što rade.

“Po meni ne možete voziti bez vozačke dozvole slučajno, kad vam je ukinuta, ne možete slučajno u naselju preko 50, ne možete s alkoholom većim od 1,5 promila. To su vozači koji jednostavno imaju takav stil vožnje”, pojašnjava voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataja.

Takve žele ukloniti sa ceste. Kazne se penju na desetine tisuća kuna. Teškim recidivistima oduzimat će se i automobil. Ako se, naravno, zakon primjenjuje.

“Kada se kaže primjena zakona to znači da nema odstupanja od toga zakona kao do sada, a ne da se pretvaraju te sankcije, primjerice od 5-15 tisuća kuna pretvore u tisuću kuna, ili 500 kuna, skraćeno rečeno”, kaže stručnjak za cestovni promet Zdravko Peran.

Važna je edukacija, multidisciplinarnost. I psihologija može pomoći.

“Ako sa psihološkog stanovišta govorimo o kaznama, mora biti prisutna i nagrada. Puno veći efekti bi se postigli za povećanje prometne sigurnosti da se nagrađuju dobri vozači”, predlaže dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva Ljiljana Mikuš.

Nema nagrade bez kazne. Jer tko bi punio taj nagradni fond ako ne ovi kažnjeni.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.