Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je da će ubuduće županije i škole moći same odabrati jedan od četiri ponuđena modela za školske praznike, među kojima je i dosadašnji, te da broj radnih dana i praznika u svakoj verziji ostaje isti, samo će biti drugačije raspoređeni.
Divjak je za RTL Danas izjavila kako je do promjene u kalendaru za novu školsku godinu, s više varijanti školskih praznika, došlo jer je iskustvo eksperimentalnih škola pokazalo da to dobro funkcionira.
Dodala je kako neke uspješne države, poput Finske i Njemačke, imaju više manjih praznika, primjerice u trajanju tjedan dana, konkretno njih četiri u Finskoj, “što onda omogućava učenicima da predahnu, ali da se ne opuste nego se osvježeni vrate u škole.”
“To je razlog zašto smo dali mogućnost da županije imaju slobodu i autonomiju da u suradnji sa školama odaberu jedan od četiri modela. Broj radnih dana ostaje isti – 175, a posljedično i broj dana praznika, jedino što su drugačije raspoređeni”, ustvrdila je.
Na pitanje može li autonomija dovesti do kaosa, jer su dosad svi učenici bili u isto vrijeme na praznicima, Divjak je rekla da autonomija znači i preuzimanje određene odgovornosti.
“Ne vjerujem da će to predstavljati problem, svi koji misle da će to biti problem uvijek mogu ostati pri klasičnom modelu, s obzirom da je model koji je duži niz godina u školama također u ponudi”, dodala je.
VEZANE VIJESTI
Ne smatra niti da će ponuda više verzija školskih praznika izazvati kontroverze jer “kontroverze bi bile kada bi stalno zagovarali autonomiju, a ne bismo ju bili spremni dati školama i osnivačima”.
Upitana hoće li provesti anketu oko tog pitanja, kao je to bilo u slučaju školske lektire, rekla je da je anketa dobar model tamo kako bi roditelji sudjelovali u odlučivanju i životu škole.
Zajedničko svim školama bilo bi da iduća školska godina počinje 9. rujna, a završava 17. lipnja 2020; odvija se u dva polugodišta – prvo traje do 20. prosinca, a drugo počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, što ovisi koju od četiri varijante rasporeda odmora odaberu škole i osnivači.
Novost je da bi proljetni praznici bili kraći, a jesenski, koji se vežu uz blagdan Svih svetih i mogućnost cjepkanja zimskih praznika, u dva dijela, od kojih je jedan u drugoj polovici veljače. Uz to, proljetni blagdani ne bi nužno obuhvaćali dane uoči Uskrsa, dakle Veliki petak i Veliki četvrtak.
Osnivač, nakon pribavljenog mišljenja škola, bira jednu od ponuđenih varijanti i po njoj moraju raditi sve škole u županiji. Odluku o tome kako će im izgledati praznici škole moraju objaviti do 1. srpnja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
