S međunarodne konferencije o gospodarenju otpadom poručeno je da se moraju napraviti izmjene koje će omogućiti da se ne kažnjavaju oni koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpadom te da treba uvesti naknadu za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima kao stimulativnu mjeru za odvojeno prikupljanje otpada.
Primjerice, grad Prelog danas odvojeno prikuplja 63 posto otpada, čime je daleko iznad 50 posto, što je cilj koji gradovi i općine imaju do kraja 2020. godine. Veći dio gradova i općina je tek na oko 20 posto.
No za taj je uspjeh Prelog kažnjen s nekoliko tisuća kuna za 2017., a za 2018. očekuje nekoliko desetaka tisuća kuna kazne. Isto je i u Čakovcu te na Krku koji su kažnjeni za vrhunske rezultate, upozorila je ranije Zelena akcija.
Problem je u Uredbi o komunalnom otpadu koju je potpisao ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Naime, Uredbom su propisani ciljevi smanjenja miješanog otpada u odnosu na 2015. godinu koji jednako vrijede za sve gradove i općine u Hrvatskoj.
Prelog je već 2015. bio na 50 posto odvojenog prikupljanja otpada, što znači da je, prema Uredbi, 2017. i 2018. trebao doći na više od 70 posto, što je nemoguće, tim više ako se zna da prosjek EU iznosi više od 50 posto.
Više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva koji su se okupili u Poreču zaključke su donijeli na temelju analize postojeće legislative i stanja na terenu. Nisu isključili niti izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti ostatni otpad koji se ne može reciklirati.
“Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama. Na žalost, događa se da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima tzv. landfill tax koja do danas nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom”, istaknuo je predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislav Ćurko.
VEZANE VIJESTI
“Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava”, ocijenila je Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Kao primjer je navela sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden Württemberg koje su u kratko vrijeme povećali stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i za 40 posto.
Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima te niti na jednoj razini se nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da treba. “S obzirom na to da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa toj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva”, poručila je Polinijo.
Na konferenciji je sudjelovao i celjski gradonačelnik Bojan Šrot koji je prezentirao rad Toplarne Celje koja je konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom. U njemu se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota, Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom, kako je rekao, emisije u okoliš nisu niti jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti.
“Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije”, kazao je Šrot.
Dodao je kako u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, primjerice u Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu.
Sudionici konferencije složili su se kako svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji je ujedno i otvorio konferenciju kazao je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo, ističe, samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav.
Međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom održana je od 5. do 8. lipnja u Poreču, u organizaciji Business Media Croatie, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
