Mate Granić prisjetio se u N1 studiju uživo dana kad je Hrvatska stjecala neovisnost.
“Predsjednik Tuđman je u tom vremenu donio nekoliko važnih državnih odluka. Prekinuo je pregovore predsjednika republika bivše države jer je vidio da Milošević nije spreman na nikakav kompromis. Kada je Hrvatska proglasila neovisnost 25. lipnja, kazao sam jednom da to ni portiri u konzulatima nisu bili spremni prihvatiti. Predsjednik je mudro vodio proces, ali Milošević je odmah započeo s agresijom. Trebalo je organizirati vojsku, braniti se, pregovarati…”, prisjeća se bivši ministar vanjskih poslova.
Govoreći o hrvatskoj diplomaciji onda i sad, Granić kaže: “Druga vremena, druge ovlasti.”
“Ministar vanjskih poslova je imao apsolutne ovlasti i u dogovoru s predsjednikom potpunu slobodu djelovanja. Tuđman se jako malo miješao u rad ministarstva, gotovo ništa”, kaže Granić koji tvrdi i kako mu je prvi predsjednik rekao da nema nikakvog dogovora ni obveza iz razgovora u Karađorđevu te da ima potpunu slobodu djelovanja u Washingtonskim pregovorima.
Na pitanje što misli o povratku polupredsjedničkog sustava, kaže kako je taj sustav u datom vremenu funkcionirao jako dobro što se tiče donošenja državnih odluka, a apsolutno dobro po pitanju vanjske politike, obrane i sigurnosne politike.
“Međutim, procesi u Europi danas su drugi, jačanje parlamentarne demokracije”, govori.
VEZANA VIJEST
O tome trebali povećati ovlasti predsjednika u sukreiranju vanjske politike kaže: “Predsjednica je uspjela od jedne Inicijative tri mora koja na početku nije imala puno zagovornika, da ju je podržao američki predsjednik, došao u Varšavu i eksplicitno je podržao. Sad je podržava i EK i EP, i to je dio europske vanjske politike. To je jedna od vrlo bitnih inicijativa kojom se i Hrvatska pozicionira u svoje prirodno okružje u okviru EU-a. Važna je kvaliteta inicijativa, i predsjednica dobro koristi svoje ovlasti u sukreiranju vanjske politike.”
Što se tiče pisanja Politica o hrvatskoj predsjednici i premijeru kao kandidatima za visoke dužnosti u Europskoj komisiji, Granić kaže kako “i predsjednica i premijer imaju težinu u EU-u, ali predsjednica je strogo koncentrirana na obnašanje predsjedničke dužnosti”.
Bivši ministar vanjskih poslova slaže s aktualnim državnim vrhom po pitanju vraćanja datuma Dana državnosti na 30. svibnja.
“Ovaj datum je dobar, ali 30. svibnja je izuzetno dobro prihvaćen. Sabor je u teškim vremenima stoljećima održavao kontinuitet hrvatske državnosti. Nije ga trebalo mijenjati i osobno sam sklon da se on vrati. Sigurno ima i elemenata da bi ga bolje prihvatila i školska djeca. Najvažniji je ipak taj državni karakter”, zaključuje Granić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
