Ministrica poljoprivreda Marija Vučković bila je gošća Dnevnika. Komentirala je probleme s kojima se susreću hrvatski poljoprivrednici, nesrazmjer uvoza i izvoza u Hrvatskoj, Zakon o poljoprivrednom zemljištu i mnoge druge teme.

Evo ministrice, u vašem smo kraju, poljoprivrednici ovdje i sami znate zapravo, dugi niz godina imaju vrlo slične probleme – od otkupnih cijena do problema sa zemljištem. Što im možete obećati? Možete li nešto brzo riješiti?

Pa evo, krenut ću od toga da smo ove godine pokrenuli prvu vrstu potpore malih vrijednosti u sektoru voćarstva i ona je bila za neretvansku mandarinu, odnosno za mandarinu, ali mandarina se proizvodi u principu samo kod nas. Sad smo već pokrenuli drugu, program potpora malih vrijednosti za jabuku. Dakle, to su prve nacionalne potpore od ulaska u EU namijenjene isključivo sektoru voćarstva. Nisu one za strukturne promjene koje trebaju gospodarstvu, ali one su za suočavanje s tržišnim poremećajima koje svako malo ipak osjetimo u ovom našem sektoru. Mi ćemo i dalje naravno pronalaziti načina da reagiramo na neke situacije koje remete ovaj sektor. Tako smo reagirali kad je bilo riječ o štetama koje su pretrpili poljoprivrednici, tako i sad. S obzirom na to da je prošla sezona bila teža. Ova je nešto lakša po podacima. No, ne bih govorila o trendu. Voljela bih da je trend, ali prerano je govoriti o trendu.

Što se tiče zemljišta, odobren je prvi program raspolaganja prošli tjedan za Opuzen, nadam se da će uskoro ići i drugi, za ostalih šest jedinica lokalne samouprave te će neretvanska poljoprivreda i neretvanski poljoprivrednici moći na temelju dugoročnog zakupa koristiti najizdašnije strukturne fondove Europske unije koji će pripomoći njihovoj strukturnoj preobrazbi i da ćemo mi pospješiti kratke lance opskrbe što je isto tako neophodno s našim akcijskim planom za jačanje sektora voćarstva.

Nikad nismo proizvodili manje. Uvoz je, znamo, veći kad je hrana u pitanju, a izvoz manji. Koje su neke ključne stvari koje planirate najesen kako bi te stvari promijenili?

Pa mi ove godine imamo niz podataka koji su bolji nego prošle godine. Zato ne možemo reći da nikad nismo proizvodili manje. No, svakako činjenica da se proizvodnja značajno smanjila u odnosu na ono što je bilo prije deset godina ili prije šest kad smo ulazili u Europsku uniju. Europska unija je donijela koristi mnogim gospodarskim sektorima u Hrvatskoj. Poljoprivreda se suočila s malo težim izazovima, ali mislim da to ide pomalo na bolje. Ove godine smo imali ipak rast proizvodnje u nekim važnim sektorima – u mesnoj industriji brži rast izvoza nego uvoza. Naravno da to još uvijek nije dovoljno, da nas čekaju veliki izazovi. Mislim da će puno korištenje programa ruralnog razvoja, a ugovorili smo sedamdeset posto, potrošili smo više od četrdeset posto donijeti dosta toga dobroga što se tiče podizanja konkurentnosti i produktivnosti našim proizvođačima. Ministarstvo će se i dalje truditi na jačanju prepoznatljivosti, na jačanju uloge proizvođača u lancu opskrbe hranom i slično.

Znate da za stanje u poljoprivredi zapravo mnogi krive i Zakon o poljoprivrednim zemljištima? Znate da je mnogo nezadovoljnih?

Zakon o poljoprivrednom zemljištu smo donijeli prošle godine. Znači, jedna centralizirana Agencija kakva je bila nekadašnja prije ukinuća, 70 ljudi to su pokazale prethodne godine, nije mogla raspodijeliti zemljište. Mi smo prošle godine donijeli novi zakon. Odlučili smo decentralizirati podjelu na jedinice lokalne samouprave.

Upravo to kažu da je problem. Jer omogućava zapravo manipulaciju.

Pa evo. Rano je za tako nešto tvrditi. Mi sada pokušavamo promijeniti neke pravilnike, mislim da će dio ići već sljedeći tjedan na elektronsko savjetovanje kako bismo smanjili administrativno opterećenje i ubrzali proces podijelili smo 196 suglasnosti i još nešto više od 200 je u obradi tako da će oko 400 jedinica lokalne samouprave uskoro imati suglasnost. Tražili smo očitovanja o otvorenim pitanjima nedavno, od svih jedinica lokalne samouprave, dobili smo najave 60-ak natječaja koji, s obzirom na poljoprivredne površine tih jedinica koje su se očitovale da će objaviti natječaje. Ti natječaji bi trebali donijeti dugoročni zakup od 150 tisuća hektara. Proces treba biti brži, slažem se. Radimo na aplikaciji, radimo na smanjivanju administrativnog opterećenja i to je naš sad prioritet.

Vaš prethodnik je govorio o poljoprivrednoj mafiji. Koliko je ona jaka i susrećete li se vi s njome?

Ja to ne mogu potvrditi niti mogu išta reći. Do sada sam bila zadužena kao državna tajnica za oba fonda. Tu smo doista učinili određene korake naprijed. To se vidi i po ugovaranju i potrošnji za oba fonda. Kako ovaj za program ruralnog razvoja, tako i za ribarstvo i pomorstvo. Znam da su izazovi sad veći i širi. Počela sam sektorske sastanke odmah po preuzimanju dužnosti i moje iskustvo dosad što je bilo jest da se svaki rad isplati i nema razloga da i ovaj ne bude.

Tomislav Tolušić je govorio i o manipulaciji poticajima. Jeste li utvrdili koliki su bili razmjeri toga?

Nemam sad podatke o tome. Mi sad radimo kompletnu dijagnostiku učinkovitosti svih javnih potpora u sektoru poljoprivrede koji se godinama daju kako iz strukturnih fondova, tako i iz izravnih plaćanja, a vi govorite o izravnim plaćanjima. Ta dijagnostika koja se radi na temelju konkretnih, vrlo naprednih ekonomskih metoda je već prezentirana sektoru, zadovoljni su načinom na koji to radimo, sve će biti otvoreno i ja vjerujem da ćemo konsenzualno donijeti nove mjere i programe potpore. Borit ćemo se za istu omotnicu, a hoće li biti nekakvih promjena u strukturi, to ćemo vidjeti naknadno.

Kad možemo onda to očekivati?

Dijagnostika je gotova.

Što je rekla?

Pa dijagnostika je rekla da program recimo ruralnog razvoja vidljivo pridonosi jačanju konkurentnosti i modernizaciji produktivnosti, dok kod izravnih plaćanja ima nešto otvorenih pitanja, ali mi smo to objavili na webu, svi mogu pročitati i planiramo na temelju te dijagnostike sada zajedno s našim konzultantima i s cjelokupnim i ovim javnim i znanstvenim dionicima, ali sa sektorom formirati prioritete i mjere i ciljeve strategije poljoprivrede za buduće programsko razdoblje.

Što kažete na SDP-ov prijedlog o uzgoju konoplje?

Ja sam to popratila samo iz medija. Ono što mogu reći jest da smo mi inicirali izmjene Zakona, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zlouporabi droga. Da je 25.4. taakv promijenjeni Zakon na snazi te da smo omogućili korištenje industrijske svrhe ne više samo za proizvodnju hrane i hrane za životinje nego za cijeli spektar prerađivačke industrije, prehrambene industrije, kozmetičke, auto industrije, bio industrije i slično. Naši su proizvođači zadovoljni s takvim promjenama. Osim što smo ih raširili primjenu, uveli posebnu kategoriju konoplje – industrijsku konoplju, cijela njena biljka se koristi za različite segmente industrije. Isto tako smo olakšali određene administrativne procedure, ukinuli dio registara, uveli samo jednostavnu evidenciju. Mislim da smo mi pokrili zahtjeve našeg sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, pa i nekog šireg. O svemu ostalom trebaju se očitovati druga ministarstva – Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutarnjih poslova to je sad više u domeni nekih drugih. A ja svakako ću naravno s voljom proučiti cjelokupnu analitiku koja je dovela do takvog prijedloga SDP-a. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.