Primjer španjolskog para kojeg su talijanske službe spašavanja 'vadili' iz životne opasnosti na talijanskim Alpama još jednom je 'potegnuo' pitanje modela plaćanja spašavanja.

Planinari, 36-godišnja žena i 45-godišnji muškarac, oboje španjolski državljani, prije nekoliko dana ‘zapeli’ su u talijanskim Alpama. Probleme su doživjeli pri usponu na Tre Cime di Lavaredo u Dolomitima, a u spašavanju su sudjelovala čak četiri tima službe za spašavanje. Iako su ih spasioci htjeli evakuirati, par je u dva navrata odbio pomoć, da bi se odjednom predomislili i konačno prihvatili evakuaciju helikopterom i prebacivanje do najbližega planinarskog doma. Visina na kojoj su se nalazili bila je čak 2750 metara. Ono što je najtragičnije jest da su spasioci zbog njih bili ‘podignuti’ i prethodnog tjedna, kad su pronađeni noću s drugim parom planinara, nisu imali svjetla i zaglavili su među stijenama, prenose agencije.

“Organizirati četiri odvojene akcije spašavanja za iste ljude je rekord”, rekao je za talijanske medije voditelj hitne službe Giovanni Cipollotti. Talijanski mediji navode da je takav nemaran odnos i maltretiranje spasioca toliko iritiralo talijanske službe da će Španjolcima ispostaviti račun koji će biti i do 10.000 eura. Naime, akcije za unesrećene i dalje su besplatne u Italiji. No, za one koji su svojim nemarom i ponašanjem, te oglušivanjem na upozorenja, sami pridonijeli incidentu ne vrijede ta pravila, pa im se ispostavi – račun, piše Slobodna Dalmacija.

I kod nas se svake godine deseci turista penju po planinama, posebice Biokovu i Velebitu, u japankama i neadekvatnoj obući pa ih treba spašavati. Iako ih se upozorava da to ne čine, neki od njih i usprkos upozorenjima idu u rizične pothvate, pa kad zagusti, zovu 112.

Za komentar navedenog slučaja Slobodna Dalmacija pitala je naš HGSS.

“Akcije spašavanja HGSS-a su za sve spašene u Hrvatskoj besplatne. Spašavanje života iznimno je bitna javna potreba. Svaki život je neponovljiv i vrijedan pa u tom smislu na njega ne možemo staviti cijenu. Radimo srcem kako bismo pomogli ili spasili nekoga kome je naša pomoć potrebna i ne pristupamo tome financijski. Pomoći ćemo svakome neovisno o tome kakva je i kolika pogreška ili krivnja onoga tko je doveo do neke nesreće ili nezgode zbog koje je potrebna naša intervencija. Jer, naša je misija spašavanje.

Mi spašavamo i spašavat ćemo svakoga tko zatreba našu pomoć. Naravno da angažman ljudi i tehnike u nekoj akciji spašavanja, kao i sati provedeni u tome, imaju i neku novčanu vrijednost, ali tim bi se pitanjem trebala baviti država. Ona bi trebala osigurati zakonske osnove da se to i financijski vrednuje”, kaže Jadran Kapović iz HGSS-a.

“Onih koji idu u šlapama na planinu je vrlo malo i više su sinonim za sve koji nepripremljeni idu u planine. Ponekad je teško povući granicu između nesreće uzrokovane objektivnim i subjektivnim opasnostima i okolnostima. Pitanje je bismo li naplatom utjecali na to da nas ljudi ne zovu kad im treba pomoć jer se boje koliko će im se akcija naplatiti”, kaže Kapović.

U HGSS-u navode da imaju oko 800 akcija godišnje. Od tog broja u prosjeku je 50 akcija spašavanja stranih državljana. Omjer spašavanja domaćih i stranaca je 85:15 posto u korist domaćeg stanovništva. U četiri godine bilo je oko 200 akcija spašavanja stranaca.

Za sada su sve akcije HGSS-a i za strance i za domaće besplatne, bez obzira o kakvom se incidentu radilo, tj. jesu li spašeni neodgovorni turisti ili pak planinari koji su poštovali uzuse struke, ali im se ipak dogodila nesreća. Inače, “brze” akcije spašavanja koje završe za nekoliko sati u prosjeku koštaju nekoliko tisuća kuna, dok se akcije poput višednevnih potraga mogu brojiti u stotinama tisuća kuna troškova. Primjerice, let helikopterom zna zapadati oko 50 tisuća kuna, piše Slobodna Dalmacija.

HGSS ima 1000 članova, od kojih je stalno zaposleno njih 33, koji su logistika i administracija, a njih 967 su visokospecijalizirani spasioci u planinama i na drugim terenima i nisu plaćeni ni kune za svoju požrtvovnost i rad, te dostupnost na mobitelima od 0 do 24! U drugim zemljama spasioci su među bolje plaćenim i cijenjenim zanimanjima, ali očito ne i kod nas.

Inače, HGSS se financira iz državne blagajne preko raznih ministarstava (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo turizma, razni projekti…), dok se stanice financiraju iz proračuna jedinica lokalne samouprave. Trenutačni proračun HGSS-a (krovne organizacije i stanica) iznosi oko 17 milijuna kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram