Ambasador Republike Turske u Republici Hrvatskoj Mustafa Babur Hizlan gostovao je u studiju Točke na tjedan. Komentirao je situaciju u Siriji, kao i tursko-kurdsko pitanje.
Vidjeli smo da je ovaj tjedan počela operacija “Izvor mira” čiji je cilj, prema izjavama turske vlade, osigurati tursku granicu od terorista, povući liniju razgraničenja od kurdskih boraca i omogućiti ponovno naseljavanje izbjeglica.
Ova tampon-zona duboka je oko 30 km i proteže se uz tursku granicu 450-480 km. Zašto baš sad?
Već godinama pokušavamo uvjerit naše saveznike da surađuju s nama s ciljem stvaranja ove zone, to nije ništa novo. Pripremali smo se za to. Pokušali smo to učiniti s našim američkim saveznicima, koji imaju svoje snage s druge strane granice.
Vodili smo neke ozbiljne razgovore, ali nismo uspjeli doći do zajedničkog rješenja. Stoga smo prisiljeni sami to učiniti. Moramo osigurati sigurnost građana koji žive uz granicu.
VEZANE VIJESTI
Turska je svoje međunarodne saveznike obavijestila o početku ofenzive, ali čini se da je ključan razgovor noć uoči početka ofenzive bio razgovor između predsjednika Erdogana i Trumpa jer je SAD povukao svoje snage iz sjeveroistočne Sirije.
Tako je.
Možda bi se američki stav prema ovoj operaciji mogao sažeti u jedan tvit koji je američki predsjednik ovih dana objavio:
“Turska sada napada Kurde, a ta dva naroda ratuju već 200 godina. Tri su mogućnosti: poslati tisuće vojnika i pobijediti vojno. Snažno financijski i sankcijama udariti na Tursku. Ili biti posrednik u dogovoru između Turske i Kurda.”
Dogovor između Turske i Kurda. Je li to moguće?
Kao prvo, ne ratujemo protiv Kurda. Kurdi su u Turskoj građani s jednakim pravima. Kurdi u sjevernom Iraku i tamošnje legitimne vlasti naši su prijatelji i saveznici. I Kurdi u sjevernoj Siriji naši su prijatelji i postoje uspostavljene veze među obiteljima s obje strane granice.
Mi imamo problem s konkretnom terorističkom organizacijom: PKK-om.
Političko i vojno vodstvo ove terorističke organizacije u sjevernoj Siriji ogranak je terorističke organizacije PKK. Naveli ste tvitove predsjednika Trumpa. I on je u svojim prijašnjim tvitovima rekao da je PYD/YPG ogranak PKK-a, a američka administracija od samoga je početka znala da surađuje s jednom terorističko organizacijom da bi se borila protiv druge.
Nikad to nije rekao, ali ako spominjete Sirijske demokratske snage, čiji je YPG važan dio, a znamo da su pod istim političkim nazivnikom kao i PKK. Na terenu su YPG i Sirijske demokratske snage obavile vrlo važan posao eliminiranja Daesha, odnosno ISIL-a.
Otići iz tog područja s većinskim kurdskim stanovništvom… U međunarodnoj zajednici vlada velik strah da će nakon toga opet doći do demografskih promjena.
Dakako, vrlo je važno eliminirati ISIL. Mi smo dio međunarodne koalicije u borbi protiv ISIL-a. I jedina smo zemlja s vojskom na terenu koja se borila prsa o prsa s ISIL-om, nijedna druga zemlja u regiji to nije činila.
No s druge strane, kažete da je sjeveroistočna Sirija kurdska regija. Ona to nije! Pogledajte gdje se upravo vode operacije.
Provodimo operacije protiv dva grada: Ras al-Aina i Tell Abiada. To su gotovo 90-95 posto arapska područja.
Postoji nekoliko kurdskih gradova na zapadnom i istočnom rubu zemlje, ali na ostalim područjima arapsko stanovništvo je većinsko.
Ali nisu samo Arapi ispaštali pod okrutnom tiranijom ove terorističke organizacije PYD/YPG. Ispaštali su i Kurdi.
Nitko danas ne spominje da je više od 350 tisuća Kurda izbjeglica iz te regije u Turskoj, koji su pobjegli od terorista iz PKK-a! To ne govorimo samo mi. Amnesty International objavio je izvješće u listopadu 2015. koje optužuje PKK/PYD za etničko čišćenje!
Dakle, ono što govorite, i što smo čuli od američke strane te šefa ruske diplomacije Lavrova, koji također spominje Sporazum iz Adane otprije 20 godina kao temelj zajedničke borbe Ankare i Damaska protiv ovih terorističkih organizacija.
Želite reći da je neka vrsta kurdskog predstavništva ostvariva u tom području ako ne budu imali veze s YPG-om ili Sirijskim demokratskim snagama?
Naravno! Ovo nije naša prva protuteroristička operacija. Zapravo, ova je treća.
Pogledajte rezultate prijašnjih dviju! Jedan je očito područje s većinskim kurdskim stanovništvom. Pogledate li tamošnje lokalne vlasti vidjet ćete da je ondje kurdska većina. Kurdi ondje žive, a mi smo odgovorni za škole, bolnice i svu ostalu infrastrukturu.
Spominjete prošle operacije, jedna od njih je bila Maslinova grančica u Afrinu, gdje smo vidjeli takoreći zamjenu stanovništva.
Ne, to je i dalje područje s većinskim kurdskim stanovništvom, a to se ogleda i u lokalnoj vlasti, lako to može provjeriti.
Mislim da su prošlog mjeseca predstavnici vlade u Damasku izjavili da se Turska ne pridržava dogovora iz Sočija u tom području jer surađujete i s nekim organizacijama na terenu koje se nazivaju terorističkima, a koje nisu unutar kurdskog nacionalnog korpusa, nego su arapske.
Vjerojatno mislite na područje Idliba.
Tako je.
Činjenica je da su ondje na terenu neki ekstremni elementi i dajemo sve od sebe da ih stavimo pod kontrolu u skladu s uvjetima dogovora iz Sočija. Držim da smo dosad u tom pogledu obavljali dobar posao.
U toj regiji imamo svoje položaje i dobru komunikaciju s Rusima i Irancima, koji su strane u tom dogovoru.
Prema riječima predsjednika Erdogana, ova operacija ima za cilj vratiti oko dva milijuna izbjeglica na to područje.
Jedan do dva milijuna. Kao prvo, to neće biti nasilan povratak, nego siguran, dobrovoljan povratak pod dostojanstvenim uvjetima za sve izbjeglice koje se žele vratiti u svoju domovinu.
Ne silimo nikoga iz drugih dijelova Sirije da ode u tu regiju. U Turskoj je već više od milijun izbjeglica upravo iz te regije.
Pitat ćemo ih žele li se vratiti. U prošlosti je UNHCR proveo ankete među izbjeglicama i velika je većina, 90-95 posto, rekla da se želi vratiti na svoje teritorije uz uvjet da im se jamči sigurnost, pruži infrastruktura, škole, bolnice…
A mi ćemo upravo to učiniti. Zapravo, naš je prijedlog međunarodnoj zajednici bio da sve to učinimo u paketu. Jer to je rješenje! Nitko osim nas nema rješenje za problem izbjeglica i ovo što sam naveo rješenje je koje predlažemo.
2015. su u Turskoj održani izbori, zatim je val izbjeglica krenuo prema EU-u. Potom su Ankara i EU postigli dogovor. Sada opet imamo takav narativ. Čini mi se da i od Trumpa i Erdogana slušamo isti politički model u pogledu ove situacije.
2015. nismo mi tjerali sve one ljude u zemlje EU-a. Postojala je neka vrsta poziva, među izbjeglicama je barem vladala percepcija da su pozvani od strane…
Kancelarke Merkel.
Nekih zemalja EU-a. Dakle, to je bio rezultat toga poziva. No osim toga, kada slušate govor predsjednika Erdogana, on preuzima punu odgovornost za siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak samo onih koji žive na tom području te preuzima punu odgovornost za zatvorenike pripadnike ISIL-a.
Predsjednik Erdogan dao je sva jamstva za sve zabrinutosti koje je iznijela gđa Mogherini. To je i cilj ove operacije.
Što Turska može učiniti po pitanju sudbine boraca ISIL-a i njihovih obitelji nakon poraza tzv. Islamske države? Znamo da u sjevernoj Siriji na granici s Irakom postoje zatvori u kojima su uvjeti veoma loši.
A neki predstavnici Kurda koji su jučer bili u Bruxelles rekli su da je u Turskim napadima pogođen jedan od tih zatvora.
To je apsolutna laž jer taj dio zemlje još nije dio naših operacija.
U redu, no što možemo učiniti da se pobrinemo za sigurnost tih ljudi?
Možemo učiniti upravo ono što je predsjednik Erdogan rekao. Zatvorenici pripadnici ISIL-a i njihove obitelji koji su u mogućnosti vratiti se i ako su ih njihove zemlje spremne prihvatiti, pobrinut ćemo se da s vrate u svoje domicilne zemlje.
A ako moraju ostati u zatvoru, zadržat ćemo ih ondje.
Predsjednik Erdogan je rekao: “Poslat ćemo vam 3,5 milijuna izbjeglica.” Hoće li isto reći i za te zatvorenike?
Sudite nam prema našim djelima. Mi smo dosad bili ona strana koja se potpuno pridržava uvjeta sporazuma o izbjeglicama, a EU ne. Ne pridržava se sasvim uvjeta sporazuma. Dakle…
#related-news_0
Danas smo čuli stav Francuske da će na stol sljedeći tjedan pred Europsko vijeće biti stavljen prijedlog o sankcijama Turskoj, a Švedska je predložila embargo na oružje.
Čuli smo zajednički stav Europske unije, no imate li povratnu informaciju od Vlade RH u vezi s ovim pitanjem?
Dakako, Vlada RH dio je zajedničke izjave EU-a, no osim toga nisam čuo nikakve pojedinačne izjave od Vlade RH. Iako ne predstavlja Vladu RH, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu…
Željana Zovko snažno je podržala kurdske borce, rekavši da su bili saveznici na terenu.
Ne možete očekivati da imam isti stav kao ona. Držim da sam svoj stav jasno izrazio. Ali možda moram ponoviti: nemamo problem s Kurdima, nego s konkretnom terorističkom organizacijom, PKK-om.
Ako se budu klonili naše granice i ne budu li izvršavali napade s druge strane granice, kao što to čine u posljednjih nekoliko godina, za nas neće biti problema.
Ali svaka vojna akcija, kao što ćemo vidjeti sada u jednom od izvještaja s terena, donosi nove žrtve. Ne stradavaju samo teroristi s jedne i vojnici s druge strane, nego i civili. Od Međunarodnog Crvenog križa doznali smo da deseci tisuća ljudi ponovno bježe.
Shvaćam da se ljudi boje i imaju svako pravo bojati se ovog što se zbiva. Ali kad sve završi, siguran sam da će se svi ti nedužni civili moći vratiti kući u sigurniju regiju s boljom infrastrukturom te da neće biti pod tiranijom terorističke organizacije. Dajemo sve od sebe da ne bude civilnih žrtava.
Ako provjerite podatke o našoj prvoj i drugoj operaciji, vidjet ćete da imamo vrlo dobre rezultate u tom pogledu. Nastojimo raditi najbolje što možemo i katkad nas optužuju da idemo presporo.
To činimo zato što pazimo da ne naudimo civilima te sporo i oprezno poduzimamo svaki sljedeći korak. Imamo samo vojne mete, skladišta oružja i municije te skrovišta terorističkih organizacija. Sve su to legitimne mete. Kad se podvuče crta, opet ćete vidjeti da je Turska dala sve od sebe i da nije naudila civilnom stanovništvu. Imat će bolje prilike nakon što operacija bude uspješno dovršena.
U Siriji i regiji je pregršt otvorenih pitanja i interesa koji se ondje isprepliću. Kurdsko-tursko pitanje jedno je od njih.
Osnovana je ustavotvorna komisija kao temelj za rad na novom sirijskom Ustavu. Kako bi na kraju mogla izgledati šira slika?
UN-ov proces i mirovni proces u Astani komplementarni su. Činjenica je da je UN-ov proces u jednom trenu bio na mrtvoj točki, no ponovno se pokrenuo zahvaljujući procesu u Astani.
A odluka o osnivanju ustavotvorne komisije donesena je kroz razgovore u okviru procesa u Astani, ali pobrinuli smo se da mirovni proces u Astani bude sastavni dio UN-ova procesa te UN uvijek sudjeluje u razgovorima.
Druga ste najveća država članica NATO-a. Imate okvir unutar kojeg djelujete kao vojska članice NATO-a. Kakvu ulogu očekujete od Europske unije i NATO-a u pogledu budućnosti Sirije?
Čuli smo snažne osude ove akcije od strane Irana, Izraela i europskih zemalja, ali gordijski čvor koji postoji u Siriji problem je za cijeli svijet, regiju i, dakako, Europu.
Reći ću vam ono što u najmanju ruku očekujem, a to je da drugi ne brzaju s osudom. U najmanju sam ruku iznenađe što zemlje EU-a ne mogu shvatiti da je prva linija obrane europskog kontinenta na istočnoj granici Turske, bilo da je riječ o terorizmu ili migracijama.
Svi rizici s kojima se Europa danas suočava, najbolja, a možda i jedina linija obrane na istočnoj je granici Turske. Držim da bi sve zemlje EU-a, a i druge, dakako, trebale to shvatiti.
Čini se da nas zasad shvaćaju samo Mađari te se nadam da ćemo, kako ova operacija bude odmicala, čuti i druge prijateljske glasove sa Zapada.
Je li razgovor u pogledu njihove prisutnosti na terenu u budućnosti i u budućim razgovorima o budućnosti Sirije moguć s YPG-om ili nekim dijelovima Sirijskih demokratskih snaga?
Ne pregovaramo s terorističkim organizacijama, to je temeljni princip koji ne vrijedi samo za Tursku nego i svaku dostojanstvenu zemlju. Ne pregovaramo s teroristima, to je sigurno.
Ali znam da u Sirijskim demokratskim snagama na sjeveru Sirije postoje ljudi koje prisilno regrutiraju, otimaju od obitelji i prisiljavaju da pristupe Sirijskim demokratskim snagama u sjevernoj Siriji. Dakako, nemamo ništa protiv tih nedužnih ljudi.
No kurdska situacija prisutna je već dugo vremena. Primjerice, bili ste u sukobu s Kurdima iz sjevernog Iraka, no sada vrlo dobro surađujete.
Nikad nismo bili u sukobu s njima. Kad ih je Saddam napao i kad su bili prepušteni svojim zapadnjačkim saveznicima, opet je samo Turska bila ta koja je pružila utočište stotinama tisuća njih. I tada su masovno dolazili u Tursku, nisu imali kamo drugamo, i tada je opet samo Turska priskočila u pomoć. U Turskoj su pronašli utočište i opet je za njih stvorena sigurna zona.
Upotrijebit ću isti izraz jer se isto tako nazivala. Za njih je stvorena sigurna zona te smo im zajedno sa svoji saveznicima osigurali sigurno područje i na taj su način poslije prosperirali.
Koliko dugo ćete držati kontrolu nad ovom tampon-zonom? Hoćete li je prepustiti sirijskim vlastima?
I u ovom slučaju ću vas podsjetiti na naše prve dvije operacije. Sve smo prepustili lokalnim vlastima, radi se o vrlo demokratskoj strukturi…
Ali te su lokalne vlasti pod vašim nadzorom.
Pružamo im sigurnost od terorizma i od vanjskih uplitanja te im pružamo infrastrukturu, škole, bolnice, ceste i sve ostalo. A oni imaju samoupravu kroz svoje lokalne organe vlasti. A u toj su vlasti samo lokalci, nema tiranije terorističkih organizacija.
Hvala vam što ste govorili o tamošnjoj situaciji, ali veleposlanik ste u Hrvatskoj. Želim vas pitati o ulozi Turske u ovoj regiji. Nedavno je održan trilateralan sastanak s članovima Predsjedništva BiH i srpskim predsjednikom Vučićem.
Najavljena je izgradnja autoceste između Sarajeva i Beograda. Turska stavlja velik naglasak na ovaj trilateralni format. Kako gledate na suradnju između BiH i Hrvatske?
Odlučili smo podići i trilateralnu suradnju između Turske, Hrvatske i BiH na predsjedničku razinu. No politički događaji, moram priznati, većinom u Turskoj, nisu nam dopustili da započnemo s tim procesom.
Naš predsjednik i vaša predsjednica imaju vrlo dobar dijalog. Nedavno su u New Yorku održali bilateralan sastanak. No, to je dio našega plana. Prije koju godinu odlučili smo da naši ministri vanjski poslova prvo trebaju pripremiti teren za sastanak na predsjedničkoj razini, što nam je i dalje plan.
Što je u glavnom fokusu turske politike u ovoj regiji, ali i u pogledu bilateralnih odnosa s Hrvatskom?
Što se tiče jugoistočne Europe, glavni nam je cilj mir i stabilnost. Tijekom ratova u 90-ima ponovno smo vidjeli da nestabilnost u ovom dijelu svijeta i na Tursku ima negativne posljedice. Stoga nam je u interesu održati mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta…
I spriječiti da ljudi koji dolaze iz Turske opet prolaze ovim područjem na putu u Europu.
Naravno! Usporedite li brojke iz 2015. godine s onima danas, zanemarive su. Vrlo mali broj tih ljudi su Sirijci…
No ako predsjednik Erdogan pošalje onih 3,6 milijuna ljudi…
Već nekoliko godina žive u Turskoj, a ako ih pitate, vidjet ćete da se žele vratiti u svoju matičnu zemlju, u Siriju. I upravo to pokušavamo postići.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
