Gost Newsrooma bio je bivši državni odvjetnik i aktualni član radne skupine za izmjene Zakona o kaznenom postupku Berislav Živković.
Pooštravaju se kazne za silovanje, briše se spolni odnos bez pristanka. Kako komentirate ove izmjene kaznenog zakona?
“Ovo je set kaznenih zakona, izmjena Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o sprječavanje nasilja u obitelji i dio oko zakona o sudovima za mladež. Kada je u pitanju izmjena Kaznenog zakona, naglasak je u javnosti bio na događaj u Zadru, jer se izmjenama briše spolni odnos bez pristanka i to postaje dio kaznenog djela silovanje, te su povećani niži pragovi kažnjavanja za nekih 6 mjeseci. Kazne su strože, a dio nižih pragova znači da će kazne biti strože i u onom dijelu bezuvijetnih i u onom rijetkom dijelu i uvjetnih kazni. U praksi će svaki slučaj zahtijevati ispitivanje događaja, a tamo gdje će biti dokazano kazneno djelo, za počinitelja će kazna biti stroža”, kazao je Berislav Živković.
VEZANE VIJESTI
Što će se u sudskoj praksi mijenjati, hoće li strože kazne mijenjati postupak?
“Promijenit će postupak u onom dijelu gdje su u Zakonu o kaznenom postupku uvedene inovacije. Bit će vjerojatno brži kazneni postupak. Odredbe će to garantirati, a što se tiče kaznenih djela, hoće li ih biti manje ili ne, to je teško reći. Izmjene koje će biti donesene ne čitaju svi, odnosno nitko, osim stručnjaka. Kazna dođu na naslovnice tamo gdje su eksponirani neki slučajevi, a mnogi su slučajevi o kojima javnost ne zna dobiju iste takve kazne. Teško je reći da će se u praksi nešto bitno dogoditi i da će ta kaznena djela biti svedena na minimum. Sudovi nastupaju, nakon što se nešto dogodilo, to je bit kaznenog postupka. On ima preventivnu ulogu, ali u vrlo malom broju slučajeva. Prevencija je u edukaciji, načinu odgoja.
Razmišljanje proizlazi o educiranosti o načinu na koji se ljudi odnose međusobno, odnosima među spolovima, ljudima općenito. Iz toga se uči što se smije, a što ne. Činjenica da je prag podignut za 6 mjeseci ljudima je apstraktna – dok se ne nađe s braniteljem i dok se se susretnu s istražnim zatvorom, ljudi nisu svjesni ozbiljnosti situacije”, kazao je Živković.
#related-news_0
Autonomna ženska kuća predložila je ukidanje zastare seksualnih zločina počinjenih nad djecom, no taj dio nije prihvaćen.
“Kada se izdvojeno gleda, većina bi ljudi rekla da to treba učiniti. Međutim, kazneni zakon kao takav je fini instrument. U njemu postoji nekoliko desetina, stotina kaznenih djela. Ona su rangirana prema ustavnim kategorijama, a najviša je ljudski život, odnosno ubojstvo. Ako nemamo institut zastare za ubojstvo, onda je teško govoriti za neka, uvjetno rečeno, blaža djela, a ljudski život je najveća vrednota. Za neka djela treba ukinuti zastaru, a za neka ne. Zasad ne postoji zastara za kaznena djela ratnih zločina. Imali smo priču o nezastarjevanju ratnog profiterstva, a vidite kako je to prošlo, gotovo se uopće ne primjenjuje”, kaze Živković.
U SAD-u seksualni zločini ne idu u zastaru?
“Nemojmo miješati anglosaksonski i naš, kontinentalni sustav. U Njemačkoj ne postoji zastara za ubojstvo, pa ubojstvo iz 1954. godine se može istraživati i kažnjavati i danas. U SAD-u vjerojatno isto ne postoji zastara za djela seksualnog zločina. Nije mi baš jasno kako se ti delikti tamo procesuiraju, nakon 20-30 godina na temelju jedne optužbe, kako to dokazati… nije mi sasvim jasno. Mi ne znamo kakav će epilog imati optužbe koje su prošle godine eskalirale protiv producenata i glumaca u Hollywoodu”, kazao je Živković.
#related-news_0
Briše se i kazneno djelo sramoćenja, no iz HND-a traže dekriminalizaciju svih djela protiv časti i ugleda.
“U KZ- je uvedeno sramoćenje 2013. godine, a u jednoj od izmjena tijekom godina je, zbog prosvjeda iz novinarske struke, došlo do ublažavanja tog kaz djela i prozvano je teško sramoženje, a klevete i uvrede postojale su uvijek. Poanta je u istinitom ili neistinitom, kod sramoćenja vi govorite istinu o nekome, a on vas tuži za to.
Kleveta i uvreda jedina su kaznena djela protiv časti i ugleda. Novinari traže dekriminalizaciju tih djela, ali samo za sebe. Zašto bi vulkanizer trpio klevetu, a novinar ne bi? U ljudskom smislu osjećaja časti i ugleda ne treba stavljati nekoga u neravnopravan položaj. Naravno da se klevete uglavnom sankcioniraju kroz potpupke o naknadi štete. Teško je novinaru dokazati da je s namjerom išao nekoga oklevetati, ali tim postupcima mediji dobijaju na uvjerljivostu, jer mogu dokazati da su provjerili sve što su objavili”, kazao je Živković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
