Gost Novog dana bio je Dubravko Ranilović iz udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. Kaže da cijene nekretnina najviše rastu zbog dobrog ekonomskog okruženja, optimizma i niskih kamata na stambene kredite.
Smatra normalnim veliku razliku u cijeni nekretnine u Dalmaciji i u Slavoniji jer se tržište polariziralo. “Tržište će regulirati cijene na ovaj ili onaj način. Ovo nije ista situacija kao 2007. godine. Podsjeća zbog rasta cijena, ali sve ostalo je drugačije”, ističe Dubravko Ranilović.
Kaže da mediji vole uvijek isticati najvišu cijenu i da izvještavaju o tim primjerima koji nisu pravilo, a tvrdi i da se danas kvalitetnije gradi nego 2006. i 2007.
“Ne prodaje se sve, prodaje se samo dio nekretnina. Uvijek trebagledati razliku između tražene i realizirane cijene. U Zagrebu imate raspon od 1000 do 4000 eura po kvadratu i svi pričaju o ovom od 4000 eura, a nitko ne priča o ovom od 1000 eura”, rekao je i iznio podatak da se godišnje od 180.000 stambenih nekretnina proda svaka šesta.
Ne slaže se s ocjenom guvernera HNB-a Borisa Vujčića da se stvara nekretninski balon. Kaže da je kriza iz 2008. nastala vani, a ne u Hrvatskoj i dodaje da će tržište sve regulirati. Kada je riječ o cijeni najma kaže da na tržište veliki utjecaj ima turizam i već su 20 posto nekretnina na obali kupili stranci.
Subvencioniranje nema smisla u ovakvom obliku
Za državno subvenconiranje stambenih kredita kaže da je to sigurno utjecalo na tržište. Ističe da Udruženje poslovanja nekretninama HGK ne podržava mjeru jer je preširoka, previše utječe na tržište, te da je mjera imala smisla prije šest godina kada je tržište bilo usporeno da potakne aktivnost građevne industrije.
“Sada ta mjera nema smisla, postavlja se pitanje da li stvaramo nove kupce ili su to postojeći kupci koji koriste mogućnost kako bi uštedjeli. Nas smeta što se nije ograničilo što možete kupiti stan od 300.000 eura i kupiti uz subvenciju od 100.000 eura, to sigurno nije target ljudi kojima se želi pomoći.
VEZANE VIJESTI
Mjera bi mogla biti održiva, ali ako se promijeni, mi smo za to da onima kojima treba se i više subvencionira i kroz duži period, a ne ovako svima pa onda možda i onima kojima to ne treba. Treba ograničiti da se ne može kupovati nekretnina do 300.000 eura jer i dalje je pitanje je li mjera za mlade ljude i obietlji s 4-5 djece koji možda nisu ni kreditno sposobni”, istaknuo je.
Svjestan je, kaže, da postoji kriza stanovanja, ali ne i politika stanovanja. “Moraju se graditi stanovi za najam, da imamo stambenu politiku u kojoj moramo razmišljati i o socijalnom aspektu.
Država može doći kao investitor i graditi stanove za najam. Jedna od glavnih razloga odlaska mladih u inozemstvo je da kada zamisle kolika im je plaća i koliko će im trebati da dođu do nekretnine to bude frustrirajuće, kada mlada osoba izračuna i shvati da se 20 godina mora baciti svojom egzistencijom, a ne sa životom”, rekao je i zaključio kako bi svi trebali zajedno sjesti i donijeti mjere koje će se kvalitetnije baviti stanovanjem.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
