U Odboru za Ustav aktualna je rasprava o izmjeni Zakona o državnim blagdanima.
O prijedlogu da Dan antifašističke borbe postane spomendan, ne praznik, te antifašizmu u Hrvatskoj govorio je Milorad Pupovac.
“Implicitna je u onom prijedlogu iz 1996. kojega je kolega Balić spomenuo, a i ovom sada, činjenica da je od 13 državnih blagdana – njih uzimam, jer su oni najprisutniji – osam crvkeno-vjerskog karaktera.”
Kazao je i sljedeće:
“To je izrazito jasna distanca u odnosu na komunističke poretke. I znamo zašto. I znamo iz koje perspektive. To ne možemo ne vidjeti. Tri su komemorativna, ukoliko dvama koja su vezana uz naše ratno iskustvo dodamo još borbu i obilježavanje radničke klase za njihova prava. I dva su politička.”
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je kako upravo oko ta dva politička praznika u zemlji ne postoji konsenzus.
“Oko ova dva imamo najmanje konsenzusa u našoj zemlji i najmanje znanja postoji kod djece i kod prosječne populacije o tome što su oni. Je li za to zaslužan kolega Škrabalo sa svojim elaboriranim pristupom, ili smo zaslužni mi, ili nešto treće. Ja to ne znam. Ali činjenica je da bismo morali poraditi na tome da taj politički apsekt pojačamo.”
Govorio je i o poveznici komunizma i antifašizma na ovim prostorima.
“Meni je drago da govorite o antifašističkom aspektu kao neospornom, s obzirom na razlike koje među nama u tom pogledu postoje kada kažete da se kod nas uspostavila jasna razlika između antifašizma i komunizma.”
#related-news_0
“Ja mislim da nije. Ja mislim da se antikomunizmom potpuno negira antifašizam. I da je to mnogo raširenija pojava nego afirmacija antifašizma.”
Zaključno je rekao sljedeće:
“Sasvim je sigurno da je tvrdnja ‘antifašizam je više od komunizma’ istinita tvrdnja. I sasvim je sigurno da je ‘komunizam manje od antifašizma’ također istinita tvrdnja. Ali u našem slučaju to nažalost nije tako.”
“Tako da kada govorite o harmoniziranosti našega Ustava sa simboličkim poretkom kojim je ovdje uspostavljeno, pa još kada tome dodamo diskurzivne prakse koje postoje u našem društvu i kada postoje prakse ponašanja ljudi prema simboličkim elementima toga, nažalost, to nije korespondencija, a kamoli harmonija. A volio bih da jeste.”
Na Pupovčevu repliku odgovorio je Vladimir Šeks.
“U izvorišnim postavkama je kao konstitucija uveden demokratski antifašizam, nasuprot totalitarnom antifašizmu. Dakle, to je distinkcija između antifašizma, demokratskog antifašizma i totalitarnoga.”
#related-news_0
Podsjećamo kako je Saborski odbor za veterane predložio da Dan antifašističke borbe postane spomendan i da kao takav ne bude više neradni dan na što su reagirali brojni političari.
Prijedlog je danas komentirao i predsjednik VladeAndrej Plenković.
“Ne znam je li to njegova ideja (Đakićeva, op.a.), vidio sam tu vijest jučer. Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. To znači da ja kao predsjednik HDZ-a i Vlade kažem da je 22. lipnja blagdan koji je uvrstio predsjednik Tuđman i tako će i ostati”, rekao je Plenković.
“I ja njemu šaljem poruku i svima koji žele detuđmanizirati HDZ, ja to neću napraviti! Raspravljat ćemo mi to sve, moramo jasno reći da je dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio i smjera u kojem Hrvatska treba ići. Tko to ne razumije, ne razumije prošlost, sadašnjost ni budućnost Hrvatske”, poručio je Plenković.
