Hrvatski sabor sjednicu danas nastavlja raspravom o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu, kojim se planiraju ukupni prihodi u iznosu od 145,1 milijarde kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna. Profesor sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Neven Vidaković je u N1 Studiju uživo govorio o proračunu, ali i o najavama moguće nove krize.
“Kada govorimo o prihodima proračuna, značajan problem je taj da nijedna vlast do sada ustvari nije razvila razumijevanje odakle novac u proračunu… Znači, jedan veliki dio proračuna dolazi od PDV-a. PDV je porez koji ne mora nužno dolaziti iz novododane vrijednost. Jednostavan primjer je sljedeći – netko digne potrošački kredit, ode u trgovinu i to potroši na uvoznu robu, država u tom slučaju dobiva PDV, ali se nije povećala zaposlenost, niti proizvodnja u hrvatskoj ekonomiji.”
VEZANE VIJESTI
Istaknuo je kako “kada nastane kriza, ti nestabilni prihodi proračuna koji dolaze iz kreditne potrošnje, turizma… naglo ishlape. I to nijedan ministar financija nikada nije stavio u pravu perspektivu.”
Rekao je i kakav bi bio idealan proračun.
“Idealan proračun bi bio onaj u kojem bi mi iz domaće proizvodnje definirali domaću potrošnju. Hrvatska već pet godina ima praktički isti javni dug i uopće ne vraća svoje dugove.”
“Mi govorimo o omjeru javnog duga i bruto domaćeg proizvoda. To se poboljšava zato što PDV, i to nominalni, raste. A ne zato što se dug smanjuje.”
“Ozbiljna, agresivna fiskalna konsolidacija bi smanjivala dug države za tri do pet milijardi kuna,” istaknuo je.
Proračun kao cijev
Što se tiče našeg proračuna, rekao je kako “mi imamo proračun koji funkcionira kao cijev – zaprimi novac i proslijedi ga dalje”.
“A ovo stanje duga, o tome nitko ne priča. Nego se zavaravaju omjerom koji se jako lagano pogorša. Kada dođe kriza, nastupi deficit, pa taj dug skoči, a BDP padne. Kako se taj omjer lijepo poboljšava, tako se i naglo pogoršava.”
Komentirao je i izjavu guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako iduće dvije godine neće doći do recesije.
“Prva tema je ono što radi HNB. Centralna banka se nije bavila kreditima i onime što se događa u ekonomiji. Ove priče o upozoravanju su, ustvari, nerađenje svog posla. HNB nikada, osim transakcije s tečajem, nije razvila kontrolu niti jedne druge varijable u ekonomiji.”
#related-news_0
“Guverner je rekao da dvije godine neće biti krize. Super. A što ako bude? Što ćemo mi onda napraviti? Izjaviti ‘nemamo se što brinuti, neće biti krize’ je ustvari nepoštivanje prvog pravila bilo kojeg profesionalca, a to je da uvijek moraš biti ‘kukavica’ i pripremati se za loše stvari koje će se dogoditi.”
“Jer ako ne bude krize, onda je problem riješen. A što ako bude? Koje mi to transakcijske mehanizme imamo?”
Zaključno je istaknuo sljedeće:
“Ili vi upravljate sustavom, ili sustav upravlja vama.”
“Nije problem da plaće rastu, nije problem da rastu puno više, nije problem ni da proračun raste. Problem je razumijeti zašto se to događa i kako to nastaje te što ćemo napraviti kada nastane kriza.”
“Pitanje nije da kriza neće doći, nego što ćemo mi poduzeti u toj krizi. Prošli put je HNB isisao 15 milijardi kuna iz ekonomije i digao kamatnu stopu, a država je dizala poreze da bi napunila proračun. Znači, ako se ništa ne promijeni, evo vam recept što će se dogoditi u idućoj krizi,” rekao je na kraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
