Netko voli čvarke više nego kulen i pršut, ja ne, no cijena od 200 do 230 kuna definitivno je prenapuhana, kaže uzgajivač svinja iz Punitovaca Goran Jančo, ujedno i predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske,

Cijena čvaraka kod nekih mesara i trgovaca u manje od godinu dana porasla gotovo 100%. Primjerice, zaštićeni beljski kulen ovih je dana u nekim trgovačkim lancima na akciji po cijeni od 170 kuna za kilogram, a dalmatinski pršut ili paški sir prodaju se i za manje. 

Goran Jančo opravdava visoku cijena čvaraka počevši od afričke svinjske kuge. Kinezi su zbog ASK-a u proteklom razdoblju ubili 30-40% svog matičnog stada, a kako su veliki konzumenti svinjetine, koje ni prije kuge nisu imali dovoljno, sada generiraju još veću potražnju koja se na cijene svinjetine odrazila i globalno. S druge strane, afrička kuga pojavila se i u nekim zemljama Europe, dok je na zapadu i dalje hiperprodukcija svinjetine. U normalnim okolnostima carsko meso iz viškova EU danas bi se u našim trgovačkim lancima prodavalo za 16-17 kuna. No kako zapadna Europa diktira cijene, a Kina potražnju, cijene skaču u nebo, kaže Jančo za Večernji list.

“Cijena živih svinja tako je u odnosu na lani 30 do 40% viša i ne stagnira. Čvrsto masno tkivo, špek s leđa svinja od kojega se u pravilu rade čvarci, već sada je negdje i 90% skuplje nego lani jer upravo te masnije pozicije traži Kina, carsko meso, špek, uha, nogice, a druga stvar je proizvodnja. Od 35 kg čvrstog masnog tkiva, koliko stane u onaj klasični kotao za topljenje, dobijete samo 5,5 do 6 kg čvaraka, ako ih stisnete umjereno, a čak 24 litre masti, za kojom i nije velika potražnja pa tako ni cijena. Proizvođačka cijena čvaraka zajedno s utrošenom energijom, radnom snagom na kraju ispadne oko 90 kuna, i to bez troškova prodaje, zakupa javnih površina i objekata koji su u godinu dana rasli i 40%, distribucije”, nabraja Jančo ističući kako zarade proizvođaču nema ispod veleprodajne cijene od 110 kuna

Kad je pak u pitanju crna slavonska svinja ili fajferica, troškovi su i veći zna li se da je od njezine masnoće više kala. Dobije se samo 4,5 do 5 kg čvaraka i 27-28 litara masti, zbog čega su takvi čvarci i 20-30% skuplji.

Igor Miljak, predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije u sastavu Pivac grupe, koja je u nas s proizvodnjom od 200 tona godišnje najveći proizvođač, kaže kako je njihovim čvarcima cijena u maloprodaji trenutačno od 180 kuna naviše. Nije još u svim trgovinama jer su u fazi revidiranja ugovora s nekim trgovcima. No cijene, tvrdi on, opravdano rastu. 

“Realna cijena čvaraka u veleprodaji danas je 100 kuna, što znači da u maloprodaji mora biti najmanje 180”, ističe Miljak.

SAD je zbog afričke svinjske kuge već zabranio izvoz svoje svinjetine, dok EU, koji nije toliko jak da svojim proizvođačima zabrani izvoz, svinjetinu uglavnom šalje put Kine. Sve će to definitivno utjecati na rast cijene i u idućoj godini, i na više od 220, 230 kuna, kazao je Miljak. 

Kad bi Hrvatska imala dovoljno svoje svinjetine, možda bi se donekle i ublažio potres cijena. No u svinjetini smo samodostatni samo 60%, što znači da nam u odnosu na potrošnju od oko tri milijuna svinja godišnje, zajedno s preradom, nedostaje oko milijun, objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić. U prvih osam mjeseci ove godine RH je samo slanine uvezla u količinama od 5751 tonu.

U prvih osam lanjskih mjeseci cijena joj je bila oko 0,67 eura/kg, a danas i više od 2 eura, što znači da se čvrsto masno tkivo lani u nas prodavalo za 8 kuna, a ove godine za 16-18 kuna, dok je cijena masti porasla sa 7 na 14-15 kn. Na nekim tržištima masnoća i nema jer je 46% europskog izvoza, odnosno 55% globalne potražnje usmjereno u Kinu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram