Hvarani protiv Emila Tedeschija zbog koncesija na rt Pelegrin i uvalu Parja

Unsplash / ilustracija

Rt Pelegrin i uvala Parja na Hvaru postali su kamen smutnje između mještana i koncesionara Emila Tedeschija kojega optužuju da onemogućava kretanje i korištenje gospodarskih, kulturnih i prirodnih potencijala, što Tedeschi odbacuje i podsjeća na donacije za koje tvrdi da su podigle kvalitetu života na otoku.

O lovištu na kojem Emil Tedeschi ima koncesiju već se raspravljalo na Gradskom vijeću Hvara, a podnesene su i razne prijave nadležnim službama. Nezadovoljni mještani Tedeschija optužuju da ne poštuje prostorni plan po kojem je granica lovišta iza uvale Vela Garška.

Uz to, smatraju da je mjesečna naknada koju taj poduzetnik plaća za lovište Pelegrin od 1200 eura smiješna, podsjećajući da Hrvatske šume snose troškove održavanja puteva i šuma.

Lanci, katanci, kamere, zaštitari…

Hvarani tvrde, a to pokazuju i fotografije, da su na ulazu u lovište postavljeni lanci i katanci, po putevima kamere i zaštitari, a unutar ograđenog dijela nalazi se i gradsko naselje Uljeni bok čiji stanovnici zbog toga negoduju.

Osim toga Hvarani, ali i vikendaši tvrde da je Tedeschi na pomorskom dobru u uvali Parja sagradio košarkaško igralište, kamene stepenice koje vode direktno u more i rivu te da se tamo ne dozvoljava sidrenje ili izlazak na obalu.

Hvarski nezavisni gradski vijećnik Tonči Dujmović o tome je još u svibnju otvoreno govorio na sjednici Gradskog vijeća koje je potom jednoglasno donijelo zaključak da se granica lovišta postavi sukladno Prostornom planu kojeg je prihvatilo Gradsko vijeće te nadležna državna i županijska tijela.

Pojednostavljeno, tim su zaključkom granicu lovišta željeli smanjiti sa 600 na 300 hektara. Uz to od Vlade traže da uskladi granice koncesije prava lova s granicama navedenim u prostornom planu i da ne dopusti produljenje koncesije prava lova. U svom zaključku gradsko vijeće je tražilo da se uklone lanci s kapije, zaštitari i kamere te da se omogući slobodno kretanje, kao i da se Pelegrin vrati pod ingerenciju grada kao zaštićeno područje.

“Prostornim planom je granica lovišta iza uvale Vela Garška što je nekoliko kilometara dalje. On je kao svoje privatno vlasništvo okupirao pola rta Pelegrin. Mještani mi se žale da ih ne pušta proći iako na to nema pravo. Ni jedno lovište ne smije biti zaključano, može biti ograđeno, ali se nikome ne smije zabranjivati prolaz”, kazao je Dujmović u razgovoru za Hinu.

Dodaje da je odluka Gradskog vijeća o smanjenju teritorija lovišta bila jednoglasna te podsjeća da je Tedeschi gradu donirao 1,2 milijuna kuna vrijedan gliser koji je grad u srpnju ove godine dao na korištenje policiji. Stoga se pita radi li koncesionar to kako bi si osiguran mir i eventualno produženje koncesije na lovište koje mu ističe 2025.

Otkriva i kako Hvar posljednje dvije godine nema plan upravljanja pomorskim dobrom pa su tako sva do sada izdana koncesijska odobrenja upitna.

Koncesionar Emil Tedeschi optužbe negira i odgovara kako od 2006. od kada je poslovno aktivan na Hvaru, donira u kulturu grada, obrazovanje, sport, doniravši tako Osnovnu školu Hvar, DVD Hvar, kazalište, lokalne sportske klubove, dok je gradu Hvaru poklonio i kompletno opremljen brod koji je grad dao na korištenje policiji.

Tedeschi: Odluka da se površina lovišta smanji nije u nadležnosti lokalnih tijela

“Iza inih donacija u kojima sudjelujem osobno ili putem poslovnih subjekata, ne samo na Hvaru nego i šire u Hrvatskoj i regiji, stoji jedino motiv da kao pojedinac u skladu s mogućnostima doprinesem kvaliteti života ljudi i rada institucija u sredini gdje smo prisutni, odnosno da dam doprinos razvoju osjećaja društvene odgovornosti prema zajednici s kojom smo u suživotu. O tome svjedoče brojne donacije u različitim sredinama, a o kojima s obzirom na prirodu donatorske aktivnosti rijetko i govorimo jer nije riječ o promociji nego o pomoći”, tvrdi Tedeschi.

Ističe da se pridržava zakona, pravila ponašanja i načina upravljanja lovištem koje je definirano ugovorom o koncesiji. Do sada, dodaje, nisu imali ni jednu primjedbu ni zabilježeni propust, a kamoli prekršaj na koji bi im ukazala tijela koja kontroliraju rad lovišta i ispunjenje ugovora o koncesiji. Upravo suprotno, više su puta istaknuti kao uzoran koncesionar i kompanija koja je na vrijeme ispunila sve svoje obveze, navodi Tedeschi.

“Područje koje je Hrvatska registrirala kao lovište i uzgajalište divljači prostire se na 589 hektara i ta se površina od početka ugovora do danas nije mijenjala. Prema našim saznanjima, Ministarstvo poljoprivrede je gradu Hvaru jasno komuniciralo da njihova odluka da se površina lovišta smanji na 300 hektara nije u nadležnosti lokalnih tijela te kao takva nije zakonska i obvezujuća, a svako je naše dosadašnje i buduće postupanje strogo usklađeno s obvezama iz potpisanog ugovora koji je na snazi”, poručuje Tedeschi.

Demantira i da su u uvali Parja bilo što bespravno sagradili tvrdeći kako je sve što danas postoji vezano za pristanište i rivu postojalo i prije nego li je postao koncesionar lovišta i uzgajališta divljači te vlasnik dvaju objekata na tom području.

“Prema našim saznanjima nadležna državna tijela nisu nikome podarila pravo na komercijalnu upotrebu ili koncesije za pravo postavljanja bova tako da nautičarima ili ribarskim brodicama nitko ne može zabraniti sidrenje. Dapače, sve vrste plovila redovito koriste blagodati svih uvala na Pelegrinu te se slobodno i besplatno sidre”, poručio je Tedeschi.

Privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja kaže kako im je poznata problematika koncesijskih odobrenja na području rta Pelegrin i uvale Parja. Dodaje da su zaprimili više prijava za nelegalno korištenje pomorskog dobra zbog čega su uočene nepravilnosti prijavili svim nadležnim službama.

“Sporne djelatnosti, ugostiteljska i iznajmljivanje brodica, u uvali Parja predviđene Planom upravljanja pomorskim dobrom grada Hvara ne predstavljaju legalno korištenje pomorskog dobra jer se u stvarnosti radi o objektima za koje je potreban akt o građenju. Splitsko-dalmatinska županija je upozorila grad Hvar o tome i uskratila suglasnost za sporne djelatnosti na tom području”, rekao je Čogelja.

Optužbu da Grad Hvar posljednje dvije godine nema plan upravljanja pomorskim dobrom i da do sada izdana koncesijska odobrenja nisu zakonita demantira gradonačelnik Hvara Rikardo Novak koji, doduše, priznaje kako zadnje dvije godine imaju “sitnih problema” s Planom upravljanja pomorskim dobrom jer su pojedine stavke izdvojene i nisu prihvaćene, ali je plan u globalu prihvaćen.

Kaže i kako je Grad u suradnji sa županijom o kršenjima pomorskog dobra u uvali Parja obavijestio nadležne institucije te su na teren izašli inspektori. Upoznat je, kaže, i s tim da koncesionar vikendašima zabranjuje vezivati čamce pa je i o tome obavijestio Splitsko-dalmatinsku županiju.

“Odluka o usklađenju s Prostornim planom Hvara je suspendirana, odnosno stavljena van snage od strane Ministarstva poljoprivrede netom nakon donošenja odluke. Ministarstvo je dalo odluku na ocjenu višem upravnom sudu koji nas je u srpnju pozvao da se očitujemo što smo i učinili. Nedavno, točnije 7. studenog smo zaprimili zahtjev za dopunom dokumentacije pa smo je i dostavili, a sada čekamo presudu. Ovakvi slučajevi su uglavnom presedani jer nije učestalo da ministarstvo osporava odluku gradskog vijeća, pogotovo ako je ona temeljena na važećim propisima i aktima”, ustvrdio je Novak.