Predsjednički kandidat Miroslav Škoro u razgovoru za N1 govorio je, među ostalim, i o odnosima sa Srbijom.
Uputili ste oštre poruke prema Srbiji. Je li Kolinda Grabar Kitarović pogriješila pozivom Vučiću?
Gledajte, i gospođa Grabar Kitarović i gospodin Plenković, a u krajnjoj liniji i drugi protukandidat, gospodin Milanović, pa u krajnjoj liniji i gospodin Gordan Jandroković, oni su svi iz Ministarstva vanjskih poslova. Oni su bili profesionalni diplomati, ja sam bio karijerni, ja sam bio ugovorni, svega nekih dvije i pol, tri godine. Moram priznati, kad idete raditi u diplomaciji, onda definitivno valja proučiti Bečku konvenciju, i jednu i drugu, jedna definira diplomatske, druga konzularne odnose, i svi najveći mislitelji i stručnjaci diplomacije govore da se diplomat rađa pa onda se malo i doškoluje i obrazuje. Mislim da u tom smislu oni ne funkcioniraju na način kako bi to trebalo biti primjereno. Postoje službe, i te službe moraju pripremiti svaki sastanak. Na sastanku između ozbiljnih, eto na razini šefova država, mora biti sve usklađeno do te mjere da nema iznenađenja. Ako postoje iznenađenja, onda je netko nekoga prevario i onda to treba iskomunicirati. Dakle nemam ja problema, što je rekao Tuđman, sjesti za stol i pregovarati s crnim vragom, ako je to u interesu Hrvatske, ali to treba biti bolje pripremljeno. Ja sam to iznio danas vrlo javno i to su stvari koje će se tražiti u pregovorima sa Srbijom. Postoje neriješena pitanja i sa Slovenijom, postoje neriješena pitanja i sa Crnom Gorom, ali ne vidim razloga zašto ne bi to kvalitetno pripremili. Pa u krajnjoj liniji postoje nekakve razine tajnosti tih susreta i onda kada sve bude spremno da bi bili svi zadovoljni, izaći s tim van. Ovako je to nanijelo puno štete Hrvatskoj, a i njoj samoj.
Naveli ste popis stvari koje Srbija mora ispuniti. Pitanje je hoće li to Srbija sve ispuniti. Znači li to da Hrvatska nikad neće dati suglasnost za članstvo Srbije u Europskoj uniji?
Postoje stvari koje se zovu bilateralni odnosi i postoje stvari koje se zovu multilateralni odnosi i to se sve može regulirati. Dakle, bilateralni odnosi su odnosi između nas i Srbije, multilateralni su ono kada smo mi dio Europske unije i postavljamo se prema nekakvoj zemlji budućoj članici, kao što je Srbija. Ona mora, kao što smo i mi, ispuniti najviše demokratske standarde da bi ušla tamo, ali bilateralna pitanja jednostavno i dalje ostaju otvorena, na njima treba inzistirati i definitivno Hrvatska treba procijeniti u kojem je to trenutku postigla određenu količinu sporazuma sa Srbijom ili s bilo kojom drugom zemljom, da bi mogla za nekoga dići ruku. Ja sam rekao one stvari za koje držim da su minimum. Ja ne vidim zašto bi hrvatska arhiva bilo čega bila u Beogradu, zbog čega? Zašto bi Beograd znao bolje čuvati hrvatske arhive nego mi?
To je arhiva koju treba prekopavati?
To je arhiva koju definitivno treba preseliti u Zagreb i dati našim znanstvenicima da je jednostavno prekopaju. Mi to tako zovemo. Mi to zovemo rudarenjem, u tom dijelu posla.
Biste li se vi susreli s Vučićem?
Ako je dobro pripremljeno, apsolutno.
Koliko je diplomatska poruka vašeg stožera prema SNV-u prijetnja?
VEZANA VIJEST
Mislim da nema potrebe. To je osebujni način izražavanja moga šefa odnosa s javnošću, koji je čak svojevremeno izjavio da će njega malo lupiti po nosu, a sad po nosu, po ušima, po džepu…
Treba li Milorad Pupovac strahovati od vas kao predsjednika?
Za Boga miloga. Pa gledajte, ja sam Hrvat, kršćanin, katolik. U toj cijeloj priči najvažnija je stvar da sam ja odgojen tako da imam onoliko prava koliko ima najmanji među nama. Druga stvar, postoji razina na kojoj određene strukture moraju funkcionirati. Mi smo se tu malo zaigrali. Mi se igramo jedne situacije u kojoj se skrivamo iza velike sintagme koja se zove parlamentarna demokracija. I u toj cijeloj priči, znači, može se biti predsjednik Sabora s 808 osvojenih glasova, u toj cijeloj priči mi smo dali određena prava hrvatskim manjinama da oni po krvnim zrncima, bez obzira na broj glasova, ulaze u Hrvatski sabor. Oni nemaju nikakav imperativni mandat, međutim, onoga trenutka kada uđu u Sabor, ne može ih nitko više opozvati i oni nisu više samo predstavnici hrvatskih manjina u Hrvatskom saboru, pa se bave manjinskim pitanjima, oni se bave svim. Ja smatram da svaki hrvatski državljanin može biti biran i može birati i svaki hrvatski državljanin ima pravo to konzumirati. Ne smije biti ni privilegiranih niti smije biti diskriminiranih. To je za mene demokracija.
Više pročitajte OVDJE.
