U Točki na tjedan gostovali su Željko Trkanjec (Euractiv) i Irena Frlan Gašparović (Telegram), a komentirali su hrvatsko predsjedanje Europskim Vijećem, Brexit, te ubojstvo iranskog vojnog zapovjednika Kasema Sulejmanija, koji je u petak ubijen u američkom napadu dronom.

Susret Andreja Plenkovića s Emmanuelom Macronom označen je kao početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

“Macron je ključan za to da bi Plenković nakon šest mjeseci mogao reći da su neke od ključnih točaka koje su zacrtane za predsjedanje i ostvarene. Otpor Pariza prema daljem širenju Unije je nešto što Plenković može ublažiti ili otkloniti, no ja ne očekujem da će u narednih pola godine biti proboja oko te teme.

Mislim da si EU ne može priuštiti da se pitanje proširenja stavi u deseti plan. Meni je problematično pitanje Svejerne Makedonije, kriteriji koji su postavljeni djelovali su kao čvrsti, ali tehnologije oko pregovora koje smo upoznali kroz sve ove godine nisu pomogli. Mi imamo duge pregovore, države rade velike promjene kako bi se priključile, ali pomaka oko ulaska nema. Mi smo tehnologiju procesa upoznali dobro kroz sve ove godine, tako da bi mogli, s obzirom na iskustvo i poznavanje tehnologije, dati doprinos da stvari budu učinkovitije”, rekla je Irena Frlan Gašparović.

“Vjerujem da je Macron napravio sjajnu stvar, ali i Nizozemska. Macron je rekao da se priča oko proširenja Unije mora reformirati. Hrvatska je pregovarala najdulje do sada, pet godina i par mjereci, a Srbija je taj rok već probila. Jasno je da proširenja izvan ovog prostora, primjerice na Ukrajinu, neće biti.

U Nizozemskoj je jaka albanska mafija, zbog čega im nije mila ideja ulaska Albanije u Uniju, kjoja vjerojatno ima jake veze s tom mafijom. Pored toga, oni imaju i velik broj zahtjeva za azil iz Albanije, i sada im nije baš svejedno prihvatiti da Albanija uđe u EU.

Nije pitanje zaustavljanje procesa pregovaranja, samo je stavljanje pitanja pregovaranja u realne okvire. Realan okvir glasi da se Europska Unija ne može proširiti dok se ne riješi pitanje azila i schengenskog prostora”, rekao je Željko Trkanjec.

Kada je u pitanju proračun za iduće razdoblje, Trkanjec kaže da je neminovno da će se novac za kohezijski fond smanjiti. 

“Velika bi stvar bila kada bi Hrvatska našla zajednički jezik, jer bi Njemačkoj tada predala lopticu da odigra sve do kraja. Ključno je da se do kraja godine prihvati novi proračun, jer je to vrlo bitno za ostvarivanje programa. No Hrvatska će morati zaboraviti na kohezijsku politiku, jer je to jedini način da se nađe novca za sve ostalo. Predsjednik Europske svjetske banke rekao je da se na fondove treba zaboraviti kao na rupu bez dna, nego da se treba okrenuti pronalaženju novca na druge načine, kao što su zajmovi iz banaka”, rekao je Trkanjec.

Može li Plenković priuštiti sebi da ovako odustane od kohezijske politike, odnosno povećanja novca za kohezijsku politiku?

“Hrvatskoj je još ključnije zadržati način na koji se provode projekti. Ukupan novac koji se troši troši iz fondova se tijekom godina, nije da nama milijuni i milijarde stižu u listopadu na gomili. Bitno nam je da sufinanciranje bude na razini na kojoj je i bilo. Prema starom planu, Hrvatska bi za projekt od 100 milijuna trebala osigurati 12 milijuna kuna, dok bi ostatak dobila iz fondova. Prema novom prijedlogu proračuna se traži da država da 30 milijuna, a EU bi dala 70 milijuna kuna”, rekla je Irena Frlan Gašparović.

“Vlada se pozicionirala po tim pitanjima tako da su fiskalna odgovornost oko kohezijskih fondova i završavanje projekata u zadanom vremenu ključni. Unija nas je, ali i druge, opomonjala da moramo projekte završavati u rokovima koje smo dogovorili. Sada više neće biti moguće da se za trogodišnji projekt uzme novac, tri godine lješkari, i onda molimo da nam Komisija odobri da se ipak novac potroši. Hrvatska ima priliku da pet štedljivih uvjeri da dopuste da se to progura u proračun”, kazao je Trkanjec.

Kada je u pitanju ekologija, Frlan Gašparović kaže kako mi dosta kaskamo za europskim standardom i savjetima. 

“Zeleni plan za Europu predviđa prebacivanje prometa s cesta na vlakove, a kod nas je sada otvorena prva pruga nakon 52 godine. Nažalost, zbog toga što je puno industrije propalo neće biti problema sa stakleničkim plinovima, ali to nije neka sreća”, kazala je novinarka. 

“OPG-ovi koji se neće pretvoriti u digitalizirane, male institucije, neće izdržati. To znači potpuno nov pogled na poljoprivredu. Novi zeleni plan će tražiti da ne bude gomile onoga što mi smatramo normalnim, a danas je kod nas tako da se podijele novci poljoprivrednicima i da oni rade što hoće”, kazao je Trkanjec. 

Kada je u pitanju Brexit, oboje su složni da se on neće dogoditi do kraja godine.

“On se apsolutno neće dogoditi, odnosno pregovori o odnosima Britanije i Unije neće riješiti do kraja godine. Mislim da se u dvije godine  promijenilo četiri pregovarača. Boris Johnson je rekao da ga nerviraju europski standardi, a ako se ne dogodi dogovor, 01.01.2021. ćemo imati No deal Brexit”, kazao je Željko Trkanjec.

“Čini mi se da bismo se sredinom jeseni mogli naći u istoj situaciji kao i sada što smo imali, da Johnson kaže da ne odustaje ni mrtav, ali da će pod pritiskom gospodarstva morati ponovo reterirati”, rekla je Irena Frlan Gašparović. 

Hoće li još država napustiti EU?

“Za EU u kojoj je 2014. i 2015. godine bilo mnogo zemalja o kojima se govorilo u kontekstu izlaska iz EU, situacija se promijenila, jer su svi vidjeli kako to izgleda. Mislim da je i Češku strah kada vidi da bi se našli u situaciji u kojoj veliki jedu male”, kazala je Frlan Gašparović.

Što se tiče sukoba SAD-a i Irana, rekla je kako je moguće očekivati i otvoreni sukob, ali da se ništa ne može točno predvijdjeti.

“Ovo je bila dosta neočekivana eskalacija, analitičari kažu da je nemoguće predvidjeti posljedice ovog napada”, kazala je.

“Teokracija je strašna, taj je sustav grozan u svojoj dubini. 2009. godine kada je nastala pobuna nakon izbora ona je ugušena u krvi, a i prije nekoliko dana dogodilo se nešto slično. Oni imaju jako loš, ali racionalan sustav. Odluka o ubojstvu Kasema Sulejmanija je bila iracionalna.

Situacija s njegovim ubojstvom je ozbiljna i oni će dobro razmisliti što će dalje. Oni će racionalno gledati da reakcija bude vidljiva, a da ne nanese veliku štetu – da ne bude blizu Irana, i da ih se ne može optužiti za to.

Trump bi htio sjesti s ajatolahom Hamneijem za stol i dogovoriti ono što je dogovorio s Kim Jong Unom. Bilo kakav rat između Amerike i Irana je iscrpljujući, donijet će puno žrtava i neće biti pobjednika. Iranci će igrati asimetrično, stiskat će preko Libanona, Jemena… Iran će odgovoriti na ovaj napad, ali vjerojatno ne tako jako kako se očekuje”, rekao je Željko Trkanjec.

“Od povlačenja nuklearnog sporazuma s Iranom politika Donalda Trumpa je sve vrijeme kontradiktorna, a on će sada američkoj javnosti u izbornoj godini morati objasniti vojni angažman na tom području. I njegovi su prethodnici znali Sulejmanijevu lokaciju, ali su odlučili nedjelovati zbog posljedica na cijelo područje bliskog istoka”, rekla je Irena Frlan Gašparović. 

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram