Napeti pregovori oko Višegodišnjeg financijskog okvira EU (2021.-2027.), održavaju se danas u Bruxellesu. Pred Europom i europskim političarima velik je izazov. Treba pomiriti želje i mogućnosti obitelji koja broji 27 članica i članova, svaki sa svojim posebnostima i zahtjevima.
Nakon Brexita, pitanje VFO-a, novo je goruće pitanje na kojem se lomi jedinstvo Unije.
Ukratko bismo ga mogli prikazati ovako: bogatije i razvijenije članice žele manje sredstava za koheziju i općenito manji proračun jer je Velika Britanija napustila Uniju.
Novije i slabije razvijenije, među kojima je Hrvatska, ali i još 16 zemalja članica okupljenih u Prijatelje kohezije, apelira da se sredstva ne diraju jer je tim zemljama i dalje potrebna pomoć kako bi sustigli razvijenije.
VEZANE VIJESTI
U igri brojki, koja traje mjesecima, nema suglasja između Europskog parlamenta koji zaziva najveći proračun, Europske komisije koja predlaže srednji put i Europskog vijeća u kojem sjede premijeri zemalja članica i čiji je prijedlog najrestriktivniji.
Promatrač laik na prvu bi se zapitao pa zar oni stvarno rade problem i ne mogu postići dogovor hoće li se u sedam godina za proračun izdvojiti 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka, 1,1 posto ili 1,074 posto? Ono, druga decimala, pa dogovorite se!
No i druga decimala kod proračuna teškog tisuću milijardi eura itekako igra ulogu.
Za Europski odbor regija nema dileme. Sredstva za koheziju ne smiju se smanjivati. Tu je poruku poslao i novoizabrani predsjednik tog savjetodavnog tijela koje okuplja predstavnike lokalne i regionalne vlasti, Grk Apostolos Tzitzikostas.
“Kohezija je sve za Europu i njezine građane i ako srežemo koheziju to će stvoriti probleme i služit će kao pogonsko gorivo euroskepticima. Naravno da će biti rezova u proračunu nakon izlaska Velike Britanije, ali moramo paziti gdje režemo, ako režemo koheziju, režemo demokraciju i ljudske živote”, vrlo je ozbiljno i prilično otvoreno za političare u Bruxellesu na konferenciji za novinare istaknuo Tzitzikostas.
Njegov prvi potpredsjednik, Portugalac Vasco Ilídio Alves Cordeiro nastavio je na njegovom tragu: “Ne možete imati novac u prekrasnim govorima, a kada dođe do trenutka da ih treba raspodijeliti kažete: Ne može!. Kohezija nije gotova nego se ona mora okrenuti novim izazovima.”
#related-news_0
Hrvatski zastupnici u Europskom odboru regija, iako iz različitih stranaka, imaju jednako mišljenje o važnosti kohezije.
HDZ-ov župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk smatra da se kohezija krivo shvaća.
“Ona je shvaćena kao da služi nama nerazvijenijima da dostignemo veći stupanj razvoja, ali možda bi je trebalo prezentirati malo drugačije, a to je poticaj cijeloj Europi da bude konkuretnija u ostatku svijeta i globalnom okruženju koje je dinamično i jako konkuretno u tom dijelu priče.
Iznoseći onu najslabiju kariku na neku višu razinu činite i samu Europu sposobnijom u tom gospodarskom i inom nadmetanju, vjerujem da će to prevladati, iako igra intersa je ogromna i u tom dijelu priče”, ističe Pauk.
Poznavatelji prilika u Bruxellesu upozoravaju da se na proračun, a time i koheziju, ne može gledati isključivo po principu “koliko smo uplatili, a koliko smo izvukli”.
Primjerice Njemačka više uplati u europski proračun nego što kroz fondove dobije natrag. Ako se tako gleda mogli bi reći da je Njemačka u minusu. Ali taj način retorike nikada nećete čuti od kancelarke Angele Merkel jer možda je Njemačka uplatila milijarde eura u zajednički proračun, ali samo od unutarnjeg europskog tržišta Njemačka ima višestruku korist. I nekako bi bilo neobično, poznavajući poslovičnu njemačku učinkovitost, da daju eure bez ideje kako će uloženo oploditi.
Za Hrvatsku bi bila tragedija ako se fond kohezije bude smanjivao
Jedan od potpredsjednika Europskog odbora regija i u novom mandatu, riječki SDP-ov gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da je kohezija možda najvažnija politika EU-a, barem za one manje razvijene zemlje koje zaostaju za prosjekom razvijenosti.
“Samo veća ulaganja u zemlje koje zaostaju za prosjekom europske razvijenosti mogu omogućiti da te zemlje, među kojima je i Hrvatska, sustignu. Zato je važan i ovaj pokret Prijatelja kohezije koji je aktivan na razini Europskog odbora regija, Parlamenta, ali i na razini predsjednika Vlada s obzirom da u tom pokretu je uključeno 17 država i one čine veći dio Europske unije.
Vjerujem da će se tu postići zadovoljavajuće rješenje. Za Hrvatsku bi bila tragedija ako se taj fond kohezije bude smanjivao, a uz to povećao udio koji bi trebale davati zemlje članice. Mislim da to definitivno nije fer pogotovo prema Hrvatskoj jer smo imali priliku samo jedan financijski ciklus koristiti ta sredstva u odnosu na ostale koji su to imali priliku puno, puno duže.”
Kohezijska politika je ljepilo koje drži Europu
Rumunjski član Europskog odbora regija Emil Boc predviđa urušavanje Europske unije ako bi se smanjivala sredstva za koheziju.
“Mislim da je velika greška rezati sredstva za kohezijsku politiku jer kohezijska politika je ljepilo koje drži Europu, to je političko pitanje i kohezija je jedan od glavnih principa i ako ćemo je mijenjati napravit ćemo veći jaz između različitih zemalja i onda u budućnosti možemo očekivati još jedan exit kao Brexit.
Ako ne želimo ponoviti Brexit moramo se pobrinuti za svaki kutak Europe, a najbolji način je kohezijska politika, nadam se da će to svi koji odlučuju uzeti u obzir”, kaže Boc.
Kao i Hrvatska, i Rumunjska se suočava s posljedicama odljeva mozgova. Boc i u ovom slučaju vidi koheziju kao dobar put za zaustavljanje negativnog trenda. “Rješenje za odljev mozgova je povećanje plaća, bolji uvjeti života, a to se može napraviti kroz kohezijsku politiku.
Sloboda kretanja je odlična stvar, ali nitko ne bi trebao odlaziti iz svoje zemlje zbog ekonomskih uvjeta, to je važno shvatiti, moramo stvoriti dobre uvjete za ekonomski rast diljem Europe jer ako to ne učinimo uništit ćemo kvalitetu života u zemljama iz kojih ljudi odlaze, ali i u zemljama u koje dolaz”, upozorava Boc.
Šalje se poruka da Europa ne brine za vas kad jednom uđete
Nastavlja da se smanjenjem sredstava za koheziju šalje i loša poruka perspektivnim zemljama članicama i to u vrijeme kada su već dobile odbijenice.
“Koju poruku šaljemo perspektivnim zemljama članicama ako smanjujemo sredstva za koheziju – to je kriva poruka koju im šaljemo, one moraju ispuniti sve uvjete poput vladavine prava, ali poruka da se Europa ne brine za vas kad jednom uđete nije dobra poruka za njih i zato moramo i dalje raditi na rješavanju ovog problema”, odlučan je Boc.
I tako će vam reći svi predstavnici mlađih i manje razvijenih zemalja članica Unije. Predstavnici razvijenijih, barem u Europskom odboru regija, dijele mišljenje, ali kako ističe Pauk, neće baš preglasno ići protiv stajališta vlastitih vlada.
Zato smo pitali zastupnicu Zelenih iz Finske Satu Haapanen, koja je tek započela svoj mandat u Europskom odboru regija. Gradska vijećnica u gradu Ouluu u tri mandata i učiteljica slikovito je dočarala bit kohezije.
“Kada o tome govorimo moramo gledati Europu kao jednu obitelj, pitanje je hoćemo li jednog člana obitelji ostaviti u siromaštvu ili da se osjeća tužno ili izostavljeno. Mislim da ne smijemo nijedno područje ostaviti samo ili da se tretira drugačije.
Jednak tretman ne znači da će svatko dobiti jednak iznos novca, nego jednako tretiranje ljudi i regija znači da potporom onima koji su slabiji omogućimo da dođu do razine razvijenijih ili im barem omogućimo uvjete da to postignu. To je posao Europe – biti socijalno odgovorna”, smatra Haapanen.
Pred Europom i europskim političarima velik je izazov. Treba pomiriti želje i mogućnosti obitelji koja broji 27 članica i članova, svaki sa svojim posebnostima i zahtjevima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
