Šefovi država članica EU okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na sastanku koji je dobio epitet jednog od najtežih u povijesti. Sastanak na kojem se usvaja višegodišnji financijski okvir EU nesumnjivo je ključan za razvoj Unije u sedmogodišnjem razdoblju, a u tim se pregovorima testira spremnost država članica za kompromis i privrženost načelu solidarnosti.
Izvanredni sastanak Europskog vijeća počeo tako s dva sata kašnjenja, javlja naš reporter Domagoj Novokemt.
Prijedlog sedmogodišnjeg proračuna je neprihvatljiv, donosi mnogo rezanja koja će projekte poput Green Deala učiniti nemogućim, rekao je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli nakon uvodnog sastanka s europskim liderima.
Izvanredni sastanak Europskog vijeća počeo s 2 sata kašnjenja. Prijedlog sedmogodišnjeg proračuna je neprihvatljiv, donosi mnogo rezanja koja će projekte poput Green deala učiniti nemogućim, kaže @EP_President Sassoli nakon u vodnog sastanka sa europskim liderima. @N1infoZG pic.twitter.com/e10pTw0Q0a
— Domagoj Novokmet (@DomagojNovokmet) February 20, 2020
Nismo utopisti, galami Sassoli, ali smanjenje kohezijskih sredstava slabi zaštitu građana Unije.
— Domagoj Novokmet (@DomagojNovokmet) February 20, 2020
Prema prvim izjavama, pri samom dolasku pojedinih lidera na jučerašnji summit bilo je jasno da su stajališta još toliko različita da neće biti lako postići kompromis, javlja Jutarnji list.
VEZANA VIJEST
Na stolu je, dakle, najnoviji prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji predviđa višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura. To je 1,074 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka 27 država članica Europske unije. Ovaj kompromis nije daleko od onoga što je prije predložilo finsko Predsjedništvo EU, a niži je od iznosa koji je predložila Europska komisija (predložila je proračun od 1135 milijardi) te mnogo niži od prijedloga Europskog parlamenta koji traži 245 milijardi eura više.
Rutteova jabuka
Trenutačni sedmogodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 1082,6 milijardi eura, što je manje od predloženog za novo razdoblje. No, sada je i BND veći zbog gospodarskog rasta pa bi veći budući višegodišnji proračun predstavljao niži postotak ukupnog BND-a 27 država članica.
#related-news_0
Neki su čelnici Michelov prijedlog nazvali “kompromisom u dobrom smjeru”, dok su drugi na to gledali s podsmijehom. Tako je luksemburški premijer Xavier Bettel rekao da Michel izgleda kao “brat blizanac Davida Copperfielda” jer predlaže da se s manje novca napravi više. Nizozemski premijer Mark Rutte došao je spreman za dugu noć. Donio je Chopinovu biografiju i jednu jabuku pa se šalio na svoj račun “kako je štedljivi Nizozemac” ponio jednu jabuku.
Skupina neto uplatitelja u proračun – koju uz Nizozemsku čine i Švedska, Austrija i Danska – nastupa zajedno i već imaju naziv “skupina štedljivih”, ali ih drugi zovu “skupina škrtaca”. Oni traže manji proračun jer je manja Europska unija. No, drugi traže veći proračun kako bi se osigurala sredstva za provedbu novih politika, od digitalizacije i jačanja obrane do ulaganja u zaštitu okoliša. Za to je predviđeno znatno smanjenje sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivredu, zbog čega su se pobunile novije i manje razvijene države članice. Hrvatski premijer Andrej Plenković na dolasku je rekao kako je on došao s konstruktivnim pristupom, ali nije znao koliko bi uopće ovaj summit mogao trajati. Lideri su pričali o satima ili danima potrebnima za kompromis.
#related-news_0
Za Hrvatsku su – osim visine omotnice koja će biti na raspolaganju, a ona će u svakom slučaju biti manja jer se znatno režu sredstva za koheziju – važni i kriteriji korištenja.
Posebno je problematično povećanje nacionalnog sufinanciranja koje se prema prijedlogu Komisije trebalo povećati s 15 na 30 posto, dok Michel predlaže 25 posto.
#related-news_0
Plenković smatra da je i 25 posto za Hrvatsku velik teret te da kao najnovija članica ima argumente da barem dvije financijske perspektive bude tretirana jednako kao i oni koji su u Uniji puno dulje. Ipak, Hrvatska bi, prema Michelovu prijedlogu, mogla dobiti oko 300 milijuna dodatnog novca za koheziju kako bi se barem malo nadoknadilo to što samo za jedan sedmogodišnji ciklus koristi kohezijska sredstva. Na pravedniju raspodjelu tereta je pozvala i njemačka kancelarka Angela Merkel čija država plaća najveći dio proračuna EU, javlja Jutarnji list.
