O koronavirusu: Političari pretjerano reagiraju i donose histerične poteze

Vijesti 24. velj 202016:31 > 16:44
N1

O borbi s epidemijom koronavirusa u Italiji za Newsroom je govorio dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima Inoslav Bešker, koji u Italiji živi 31 godinu. Tamo je do sada potvrđeno šestero umrlih te 230 zaraženih.

Bešker je pojasnio kako je cijeli sjever Italije žuta zona zaraze te su uvedene brojne restrikcije. Dva su žarišta zaraze, a Padovu nadzire vojska, od jutros i dronovi. Crvena zona znači potpunu zabranu kretanja. Kaže kako je opovrgnuto da je jedan seljak nulti pacijent, odnosno izvor zaraze. Situaciju u Italiji je, kako kaže, atipična.

VEZANE VIJESTI

“Nije se dogodila ni na jednoj od linija velikog prometa, pojavila se u dvama malim centrima na periferiji. Ne znamo kako je došla jer nije još pronađen nulti bolesnik, onaj koji je asimptomačino donio koronavirus. To je problem, od kud je to zapravo prošlo”, istaknuo je.

Je li talijanski zdravstveni sustav bio spreman?

“S jedne strane bio je jako spreman. Dva kineska pacijenta bila su odmah izolirana, ozdravili su, nikome nisu prenijeli zarazu. S druge strane je taj drugi slučaj”, govori Bešker, dodajući kako Angelo Borelli, šef talijanske civilne zaštite i izvanredni vladin povjerenik za ovu situaciju tvrdi da je pod kontrolom.

“Osobno nisam stručnjak. Vjerojatno rade sve što mogu, ne mogu reći je li to dovoljno”. Napomenuo je i da bi sve što kaže bilo gatanje.

#related-news_0

Reakcije javnosti

“Pustošenja po dućanima ima samo po nekim mjestima unutra crvene zone u Lumbardiji i to će vjerojatno biti nadoknađeno već u toku današnjeg dana ili sutra. Rukavice i maske dio su protokola koji se koristi u zaraznim bolnicama u Italiji oduvijek. Ne vidim rezona zašto bi se oko toga pravilo pitanje. Jedna mjera opreza više ne škodi.

Maska je potrebnija onome koji bi mogao preniejti zarazu nego onome koji bi ju mogao dobiti. Jedana barijera više sama po sebi ne škodi. Primaran je sanitarni kordon oko zaraženih, drugi sanitarni kordon oko područja obuhvaćeni zarazom. Na željezničkim stanicama, aerodromima vidimo sanitarne službenike s termometrima skenerima kojima se može očitati temperatura osobe za nekoliko sekundi, to je sigurno jedna mjera. Mjere su i brisanje ždrijela”, kaže.

Utemeljenost straha?

Objašnjava kako postoji ta neka vrsta straha koji, statistički gledano, nije utemeljen. “Strah i kad je irealan postaje realna kategorija”, napominje Bešker, dodajući kako po protokolu, još uvijek nije riječ o epidemiji, već o zarazi.

#related-news_0

“Od šestero preminulih, dvije žene bile su mlađe, bolesnici u terminalnim fazama raka, a četvorica muškaraca su bili stariji s veoma teškom kliničkom slikom. Sigurno bi umrli u sljedćih mjesec, dva. Ova infekcija se gleda s mnogo više straha – ne zna se kako je došla, još nema cjepiva, a treći je naš strah koji budi paniku”, rekao je Bešker.

“Političari dižu temperaturu više nego treba”

“Rekao bih da političari u drugim zemljama dižu temperaturu više nego što je potrebno. Noćašnje zatvaranje pruge je bio malo histeričan potez iz Austrije. Zaustavljanje aviona na Mauricijusu također. Rekao bih da su to pretjerane reakcije. Političari se mogu preplašiti pa pušu i na hladno. Bruxelles ne diže temperatutu i to je dobro”, zaključuje Inoslav Bešker.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.