Živković: Dezinformacije su preko društvenih mreža došle do stotina tisuća ljudi

Vijesti 16. ožu 202017:30 > 17:41
N1

Ivana Živković s portala Faktograf u Newsroomu je govorila o lažnim informacijama vezanim za koronavirus, koje su se pojavljivale posljednjih dana.

“Zadnjih smo dana pretrpani provjerama, no ne mogu se sve dezinformacije staviti u isti koš. Među informacijama koje provjeravamo su i neke potpuno bezopasne. Među onima koje ne mogu ugrožavati javno zdravlje su one o čudotvornim lijekovima, odnosno netočne informacije da se koronavirus liječi češnjakom, propolisom ili vitaminom c.

Javila se i teorija da se zadržavanjem daha na 10 sekundi može ispitati imate li koronavirus, kao i savjet da ako se na svakih 15 minuta popije malo vode možete spriječiti da virus uđe u dišni sustav. Druge se informacije odnose na to kada bi virus mogao nestati, ali se može naići i na one koje mogu građanima izazvati paniku. 

“Neke se informacije odnose na to kako vrijeme i temperatura zraka utječu na virus, odnosno da bi širenje virusa mogla spriječiti toplota. Takve su se informacije čule i od nekih znanstvenika, a ovdje je važna odgovornost za izgovorenu riječ, posebno od stručne javnosti”, rekla je Živković. 

Lažne vijesti mogu izazvati komplikacije

“U one ozbiljnije lažne vijesti spadaju netočne informacije o tome da je koronavirus umjetno stvoren u labosu, ili da je cjepivo umjetno stvoreno prije nego je stvoren vorus, kao i da ga je stvorila fondacija Bil Gatesa. Ne postoje ni lijek ni cjepivo za virus, a takve informacije mogu stvoriti paniku.

Danas je objavljena informacija da je Ametiku koronavirus uvezen vlakom, a ispalo da je to manipulacija informacijama. To sve na neki način može izazvati paniku. Kod nas se počeo širiti lažni dokument Stožera za civilnu obranu grada Zagreba da će se zatvarati frizerski saloni, sportske dvorane i fitnes centri, ugostiteljski objekti…”, rekla je Živković. 

Važno je držati se provjerenih izvora 

“Mainstream mediji su se uglavnom držali činjenica, a senzacionalistički naslovi su druga stvar. Ono što građani mogu primijeniti je da se drže izvora kojima vjeruju, a to je prije svega Ministarstvo zdravstva i Svjetska zdravstvena organizacija. 

Netočne vijesti uglavnom dolaze od strane rubnih portala, blogova – jednostavno, stranica koje se iako nemaju medijsku vjerodostvojnost brzo šire informacije. Osim toga, netočne vijesti šire se i neformalnim kanalima – društvenim mrežama su se neke dezinformacije proširile na stotine tisuća korisnika, a u to ne ubrajamo širenje informacija putem zatvorenih grupa. Riječ je o informacijama koje se brzo šire, i sama činjecima da se to širi i neformalnim kanalima otežava njihovo pobijanje”, rekla je Živković. 

Dodala je kako su na Faktografu u zadnje vrijeme uglavnom orjentirani na provjeru upita koje im šalju čitatelji. 

“Posljednjih dana najviše smo usmjereni na upite čitatelja, jer smatramo da je važno odgovoriti na upite koji predstavljaju ono što zapravo zabrinjava građane. Ipak, kad god primijetimo informaciju koja stvara paniku, koja je netočna, ili naslove koji navode na krive zaključkem sve to provjeravamo. Vodimo se time da točnost informacija provjeravamo putem službenih kanala, odnosno informacijama koje dolaze od Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”, kazala je Ivana Živković.  

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.