Za čitatelje i gledatelje N1 otvorili smo posebnu priliku da našim gostima, stručnjacima, liječnicima i znanstvenicima postave pitanja na koja će dobiti jasne i točne odgovore. Prva pitanja pristigla putem Facebooka, Twittera i maila postavili smo dr. Saši Srići koji je gostovao u Novom danu.
Dr. Saša Srića, pulmolog iz zagrebačke Klinike za plućne bolesti Jordanovac, u Novom je danu odgovorio na pitanja čitatelja i gledatelja N1 koja donosimo redom:
VEZANE VIJESTI
Francusko ministarstvo zdravstva dalo je preporuku da se pacijentima oboljelim od korona virusa ne propisuju antiiflamatorni lijekovi kao ibuprofen i kortikosteroidi. Što preporučiti pacijentu koji inače koristi inhalacijske kortikosteroide s obzirom da je najčešća preporuka povećanje tih doza za vrijeme respiratornog infekta?
Apsolutno je poznata stvar da su kortidosteroidi kontraindicirani i da ih u virusnim infekcijama treba izbjegavati. Pacijenti s kroničnim bolestima, KOPB-om, astmom, intencija je da inhalacijske kortikosteroide uzimaju u propisanoj mjeri jer štite svoj dišni sustav, a za povećanje se treba konzultirati s pulmologom.
Moja majka je od petka bolesna. Radi kao teta u vrtiću. Jedan je roditelj nakon povratke iz Italije dovodio dijete u vrtić.Bolesne je i ravnateljica i još jedna teta u istom vrtiću. Mama zove infektivnu kliniku, tamo joj kažu da zove svojeg liječnika. Poziv prima sestra i obećaje da će joj se javiti. Do kraja radnog vremena ne javlja se nitko. Što napraviti kad vam nitko ne želi pomoći kao mojoj mami? Bojim se da je zaraženih deset puta više?
Situacija je takva da je velik broj liječnika i medicinskih sestara okupiran brojnim pozivima i teško je stupiti u kontakt. Ali Zagreb je osigurao na nekoliko lokacija, osim bolnica i u Domovima zdravlja, liječnike koji će se javljati na dežurni telefon 0800-9999 gdje će biti organizirana 24-satna dežurstva i liječnici će odgovarati na pitanja vezana uz simptome.
Prošle je godine i pored cjepiva gripom bilo zaraženo 60 tisuća ljudi u Hrvatskoj. Zašto se nisu poduzimale drastične mjere kao danas?
Zato što je gripa bolest koju godinama pratimo i o njoj puno znamo. Ima cjepivo i neovisno o broju smrti nema ovakav potencijal širenja. Ovu bolest tek upoznajemo, pitanje je kad će nastupiti vrhunac pa je opasnost veća.
#related-news_0
Imam fibrous pluća, srčanu miokardiopatiju i kronovu bolest. Hoće li zbog krize i dalje raditi dnevna bolnica za biološke lijekove u KBC Zagreb?
Kad su u pitanju takvi pacijenti, oni će se morati konzultirati s nadležnim liječnikom pulmologom i gastroenterologom, ali prestanak biološke terapije ne bi smio izostati.
Tko sve treba nositi zaštitnu masku? Trebaju li ju nositi astmatičari, alergičari? Ili i vozači taxi službi, prodavači?
Dvojaka su razmišljanja. Treba uzeti normalnu sredinu. Nije točno da maska nema nikakvo značenje. Ima ih više vrsta, ali maske štite kratkoročno. Medicinski radnici s direktnim kontatkom moraju nositi maske stalno. Nošenje maske po gradu cijeli dan ne predstavlja veliku zaštitu. Prije svega oni koji su zaraženi trebaju nositi da ne šire na one koji su zdravi. Nažalost nema maski, deficit je – na to se trebalo nešto ranije misliti, ljekarne su ispražnjene, klinike se opskrbljuju, ali maske su u deficitu. Zasad još nemamo plan. Bolnice se opskrbljuju, a što se tiče ljekarni, tu informaciju nemamo.
Je li moguće da je razlog da su djeca u manjem postotku zaražena jer su puno više procijepljena od zaraznih bolesti od odraslih?
Naravno da ne. Kad govorimo o cijepljenju protiv drugih bolesti, to su standardna cjepiva, a cjepivo protiv koronavirusa u ovom tren ne postoji. Tako da djeca su zbog svog imunološkog sustava koji je razvijeniji, manje izložena, a kronični bolesnici i stariji ljudi upravo zbog slabijeg imuniteta su ugroženiji.
#related-news_0
Kako objašnjavate da u Dalmaciji nema zabilježenih slučajeva zaraze? Je li razlog zato što nemamo centra za testiranje i testira se manje?
Od sredine do sredine je različito, sigurno negdje testiranje nije bilo na takvoj razini, ali treba uzeti u ozbir, npr. Ličko-senjska županija je manje naseljena i ondje je manja mogućnost zaraze. U gusto neseljenim područjima puno je veća mogućnost zaraze. Zato se apelira na izbjegavanje socijalnog kontakata i većih okupljanja uz higijenu.
Na putničkom brodu, kruzeru, bilo je samo 10% bolesnih. Zašto ne bismo maksimalno zaštiti starije, bolesne, a pustili sve druge da se zaraze? Bi li tada sve prohujalo u mjesec dva i ispuhalo se?
Ne bi, moramo zaštiti sve, a posebno upozoriti starije za zaštitu. Puštanjem ljudi s kruzera napravili bi opći kaos. Očekivani rast epidemije ide, ali ovakvim načinom došlo bi eskalacije samog virusa i to bi izazvalo kaos.
Upute za postavljanje pitanja našim sljedećim gostima pronaći ćete OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
