Makroekonomist Goran Šaravanja bio je gost Newsrooma. Objašnjava da su hrvatska, ali i svjetska ekonomija u velikim problemima zbog epidemije koronavirusa.
“Ako jedan mjesec ništa ne radimo to je osam postotnih poena ekonomske aktivnosti koja se ne odvija, Ako se uzme u obzir da smo u karanteni pola trećeg mjeseca i dio četvrtog to je više od osam posto ukupne godine”, pojašnjava makroekonomist Goran Šaravanja.
“Ovaj koronavirus je veliki šok, prvi je bio što se tiče lanaca opskrbe pa zbog mjera koje su poduzete da bi se spriječilo širenje virusa onda imate dodatan negativan učinak na prihode poslodavaca, to pogađa i moju kompaniju, jer nema potražnje i jasno je da će to trajati. Vidimo i prognoze investicijskih banaka koje dosežu dvoznamenkaste brojke pada gospodarske aktivnosti u SAD-u.
VEZANE VIJESTI
“S jedne strane logično je da želimo spasiti što više života, a s druge strane imate problem kada opet pokrenuti gospodarstvo i kada opet početi proizvoditi, to su nespojivi ciljevi koji dodatno kompliciraju situaciju”, rekao je.
Za mjeru države da sudjeluje u minimalcu kaže da je najveći problem pad prihoda tvrtki, posebno u uslužnom sektoru, jer ako netko u restoran ne dođe danas to je zauvijek otišlo, ako ste propustili Usrks morate čekati sljedeću godinu.
“Razumijem poslodavce što negoduju, ali isplata minimalca je najbolja mjera od svih navedenih jer barem nadoknađuju dio prihoda, ostale mjere su mi isto logične, a i ključno je pitanje kako nadomjestiti trenutno izgubljene prihode.”
“Mala i srednja poduzeća čine 90 posto zaposlenih u privatnom sektoru i ne mogu dugo izdržati, a još ne znamo koliko će ovo dugo trajati.”
Za apel HUP-a da se krenu otpisivati dugovi pogođenim poslodavcima kaže da se situcija mijenja iz dana u dan i sada ga zanima što će se dogoditi na razini EU pa spominje apel njemačkih ekonomista da Europska unija omogući tisuću milijardi eura injekcije gospodarstvu. Čini mu se da bi tu onda bilo prostora i za Hrvatsku.
“Mjesec dana stanke za spašavanje života može jako ugroziti puno poduzeća. Mislim da smo danas u boljoj situaciji nego 2008. jer smo smanjili vanjski i unutarnji dug i što smo članica Europske unije. Udarac će biti vrlo velik, ali činjenica da EU ipak ne miruje i da će najveća pomoć doći će iz EU”, to je pozitivno.”
“Dobrim ocjenjujem reakciju države i HNB-a”, ustvrdio je i pojasnio da je HNB intervencijama spreman zaštititi financijski sektor. Kao dokaz tome vidi intervenciju od 4 milijarde kuna koja je stabilizirala tržište obveznicima. “Mislim da će i sljedećih dana biti novih poteza države i HNB-a”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
