Bolnička skrb o najmlađima prilagodila je svoj medicinski pristup i organizaciju rada vremenima pandemije.
Kako kaže predstojnica Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Jelena Roganović za Novi list, broj najmlađih pacijenata značajno je smanjen, a dječja bolnica radi u novom režimu čiji je jedini cilj maksimalno pružanje pedijatrijske skrbi djeci.
PROČITAJTE VIŠE
“Klinika za pedijatriju je organizirala rad u timovima, sukladno odluci Nacionalnog stožera Republike Hrvatske, Kriznog stožera Ministarstva i naravno bolničkog stožera, vodeći računa da i u novoj organizaciji rada bude zadovoljen osnovni cilj – maksimalno pružanje pedijatrijske skrbi bolesnoj djeci. Definirali smo dva fiksna tima liječnika i medicinskih sestara (Tim A i Tim B) koji međusobno ne dolaze u kontakt. Timovi se izmjenjuju svakih 15 dana, dakle rad Tima A traje 15 kalendarskih dana, a zatim idućih 15 dana radi tim B. Pritom je onaj tim koji nije u bolnici u stanju pripravnosti, dakle dostupan u slučaju potrebe. Dosad nismo imali promjena ni zamjena članova timova, koje se međutim ne bi mogle izbjeći da je više zdravstvenih djelatnika bilo u samoizolaciji ili na bolovanju. Na samom početku smo proveli specifičnu edukaciju svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika klinike. Glavna sestra klinike Danijela Višnjić tu je bila od neprocjenjive pomoći”, kaže prof. dr. Roganović.
Od pedijatrijskih odjela samo Jedinica intenzivnog liječenja i onkološki odjel funkcioniraju u svojim dosadašnjim prostorima, a sve ostale djelatnosti su integrirane i smještene na jedan odjel. Prema riječima predstojnice Klinike za pedijatriju, broj hospitaliziranih pacijenata i specijalističkih ambulantnih pregleda značajno je smanjen, budući da se djeca primaju samo na nužne obrade i kontrole.
“Najveći pad broja pacijenata bilježi se u hitnoj ambulanti, sa samo deset posto od uobičajenog broja hitnih posjeta. Ovo drastično smanjenje mogu objasniti samo djelomično. Djeca nisu u kolektivima poput jaslica, vrtića i škola, pa je manji broj infekcija i njihovih komplikacija. Dio djece koja imaju blaže simptome roditelji zasigurno ne dovode na pregled zbog preporučenog ostanka kod kuće ili pak bojazni od zaraze. Jasno je, međutim, da u normalnim uvjetima dio posjeta nepotrebno opterećuje bolničke hitne ambulante”, ističe prof. dr. Roganović.
#related-news_0
Na Kantridi su poduzete sigurne mjere zaštite i za zaposlenike i za djecu koja su na bolničkom liječenju ili dolaze od kuće na dogovorene preglede. Standardizirani postupci u njezi i liječenju djece podignuti su na višu razinu i minimaliziran je rizik zaraze. Prof. dr. Roganović ističe kako je osigurana dovoljna količina jednokratne osobne zaštitne opreme za djelatnike, a dezinfekcijska sredstva su dostupna na svim radilištima Klinike, kako za zaposlene, tako i za posjetitelje.
Najzahtjevniji pacijenti dječje bolnice svakako su djeca s malignim oboljenjima. Prof. dr. poznata je dječja onkologinja i dugogodišnja pročelnica Zavoda za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku na ovoj riječkoj klinici. Promjena u liječenju djece s malignim bolestima, prema njezinim riječima, u Rijeci nema, a trenutačno se u bolnici liječi petero djece s malignim bolestima.
“Kao i prije, uz dijete boravi jedan roditelj. Razlika je što roditelji ne napuštaju odjel radi obroka, nego im se obroci serviraju na odjelu, uz poštovanje pravila socijalnog distanciranja. Vrtić ne radi, a psiholozi i fizioterapeuti se izmjenjuju u timovima. Općenito, na onkologiji je najmanje promjena. Naime, većina malignih bolesti kod djece ima agresivan tijek i kemoterapija se ne smije odgađati ni u uvjetima epidemije, a u radu s onkološkim pacijentima koji su imunološki neotporni i skloni infekcijama, osoblje oduvijek poštuje najviše standarde zaštite pacijenata od bilo koje infekcije. Točno je da djeca općenito imaju blagu kliničku sliku, ali dojenčad i djeca do 5 godina imaju veću vjerojatnost za teže kliničke manifestacije od starije djece, što se tumači nezrelim imunološkim sustavom. Dakako da su najugroženiji onkološki pacijenti jer su najviše imunološki kompromitirani. Trenutačno nam je jedina mjera koja smanjuje rizik infekcije minimalizirati izlaganje SARS-CoV-2 virusu. Izolacija je jedna od najboljih dostupnih mjera za ograničenje širenja infekcije, međutim izolacija pacijenata je inače standardni postupak za djecu koja primaju intenzivnu kemoterapiju”, objašnjava prof. dr. Roganović.
#related-news_0
Pedijatrijska onkološka dnevna bolnica također nije prestala s radom, ali se strogo vodi računa o naručivanju pacijenata u određene vrijeme. Kad god je moguće, savjeti se daju telefonom ili digitalno. Kad je u pitanju utjecaj koronavirusa na djecu s malignim oboljenjima, kako kaže prof. dr. Roganović, zasad je vrlo malo izvještaja o kliničkom tijeku Covid-19 infekcije kod djece s malignim bolestima.
Pojedini onkolozi upozoravaju da su odraslih pacijenata koji boluju od raka s visokom stopom smrtnosti primijetili kako se bolesnici trenutno više boje novog virusa, nego svoje osnovne bolesti pa postoji opravdana bojazan kako bi zbog pandemije brojni slučajevi malignih oboljenja mogli biti otkriveni prekasno. Prof. dr. Roganović potvrđuje da sličan strah primjećuje i kod roditelja djece koja boluju od malignih bolesti.
“I ja sam suočena s većom anksioznosti u obiteljima djece s malignim bolestima. Nezamislivo je da se zbog pandemije ne primi dijete sa sumnjom na malignom. Osim toga, preporučam i nesmetano provodim redovito praćenje sve djece koja su liječena zbog maligne bolesti, a imaju rizik povrata bolesti. Srećom, pedijatrijski onkolozi su u svijetu dobro povezani. Napravljeni su standardizirani vodiči za smanjenje rizika od transmisije SARS-CoV-2 kod pedijatrijskih onkoloških pacijenata. Ovi vodiči, između ostalog, naglašavaju važnost obitelji u održavanju standardnih mjera osnovne i respiratorne higijene kao i izbjegavanje kontakata. Mislim da je u ovim vremenima s puno izazova i malo informacija, presudna kontinuirana i dobra povezanost pedijatrijske onkološke zajednice”, zaključuje prof. dr. Roganović zaNovi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
