Kakvi smo prebrodili COVID-19 i što građani smatraju da nam donosi bliža politička budućnost u Hrvatskoj? U istraživanju koje je provedeno krajem travnja doznali smo da građani u krizi zbog koronavirusa najviše vjeruju Viliju Berošu i Alemki Markotić, ali i što misle o potezima koje su odgovorni ljudi povlačili, kako ocjenjuju angažman određenih polifičkih figura u Hrvatskoj... A odgovori koje smo dobili u najmanju su ruku - zanimljivi.
Istraživanje stavova o rukovođenju krizom i utjecaju krize izazvane koronavirusom na društvo provela je Agencija MASMI.
40% ispitanih građana želi da se parlamentarni izbori održe na jesen, ali uz mogućnost elektroničkog glasanja, a samo 6% ispitanih želi izbore ranije, već na ljeto.
U krizi zbog COVID-19 virusa gotovo polovica ispitanika, njih 49%, reklo je da najviše vjeruju ministru zdravstva, Viliju Berošu. 32% ispitanika kazalo je kako je osoba kojoj daju svoje najveće povjerenje Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević”. Iza nje je predsjednik Zoran Milanović s 9%, potom Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s 6%, Davor Božinović, Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade je osoba kojoj najviše vjeruje 2% ispitanika, a isto toliko povjerenja zavrijedio je i Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Posljdenji je na toj listi Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, kojeg je izdvojio 1% ispitanika.
Da su odluke koje Vlada donosi u borbi protiv COVID-19 virusa dovoljne i pravovremene smatra 69% ispitanika, dok njih 10% nije zadovoljno kako su se odluke donosile i smatra da su bile zakašnjele.
Poteze oporbe u borbi protiv COVID-19 virusa korisnim i konstruktivnim smata 35% ispitanika, a da su beskorisne i nekonstruktivne reklo je njih 29%, dok preostalih 36% nije moglo odlučiti kako doživljava poteze oporbe.
A se predsjednik Republike Zorana Milanovića dovoljno angažirao u COVID-19 krizi, kao i da se ponašao primjereno u skladu s ovlastima smatra 38% ispitanika, a 29% ispitanika je od predsjednika očekivalo veći angažman.
Istraživanje je provedeno od 25-30. travnja na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Republike Hrvatske (N=505), koji jamči pouzdanosti odgovora od 95 posto, uz statističku pogrešku od plus/minus 4,38 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.