Premijer Andrej Plenković, nakon virtualnog sastanka čelnika zemalja članica EU-a, poručio je kako je bilo izvanrednih zbivanja za vrijeme hrvatskog predsjedanja koja nisu očekivali, a s kojima su se nosili na najbolji mogući način u cilju osiguranja rada Vijeća Europske unije.
Istaknuo je da je epidemija covida-19 izmijenila sadržaj djelovanja i prioriteta. “Hrvatska je reagirala brzo, već krajem siječnja pokrenuli smo sve mehanizme kriznog upravljanja, podizali svijest drugih zemalja čllanica, osiguravali da EU funkcionira putem videokonferncija kojih je bilo više od 60”, kazao je.
“Hrvatski moto predsjedanja Snažna Europa u svijetu punom izazova nije mogao bolje pogoditi ono što se dogodilo – pandemiju koronavirusa”, dodao je Plenković.
Prisjetio se potresa koj je ostavio 11,5 milijardi eura šteta u glavnom gradu, dodavši kako očekuje podršku instiucija Unije i država članica u obnovi Zagreba.
VEZANE VIJESTI
“Predsjedništvo je vodilo računa da zajednički odgovor Europe na ovu krizu dobije svoj epilog u prijedlogu Europske komisije s fondom za obnovu EU nove generacije, prijedlog koji smo danas prvi put raspravili, i smatramo da je jako dobar, koji će zemljama članicama omogućiti brži gospodarski oporavak”, rekao je.
Plenković je uvjeren kako će nam sredstva iz EU-a, koja su u visini ukupnog iznos jednogodišnjeg proračuna RH-a, omogućiti brzi povratak na ono vrijeme od prije tri i pol mjeseca. Rekao je kako bi se Europsko vijeće trebalo sastati sredinom srpnja i nastaviti pregovore, a ako to neće biti tada, vjeruje kako će dogovor postići najesen.
Istaknuo je i da su različite države različito pogođene, stoga one države s manjim ekonomskim štetama ne gledaju isto na prijedlog EK-a. Naime, iznosu od 750 milijardi eura protivi se tzv. štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska. “Svi građani moraju znati da je EU tu za i zbog njih i takav pristup Hrvatska podržava”.
Dodaje kako postoji velika politička volja da se dođe do kompromisa. Siguran je da Hrvatska može očekivati deset milijardi eura. “Nitko to ne spori”, poručio je.
U prvotnom obraćanju na engleksom jeziku rekao je kako je tijekom hrvatskog predsjedanja omogućen uredan brexit te da mu je drago što su na dnevni red vratili pitanje proširenja, otvorivši pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Kazao je i kako sljedećeg tjedna čekaju konačni dogovor o mandatu za konferenciju o budućnosti Europe. “Sada više nego ikad potrebno je postići dogovor o okviru ove konferencije, zajedno s Europskim parlamentom i Europskom komisijom. Važno je brzo organizirati i usporedne događaje kako bi projekt predsravili građanima. Nakon ove krize važna je dubinska politička rasprava… Mislim da je svaka država članica svjesna da moramo učiniti korak naprijed… Šaljemo pozitivnu poruku uz ovaj plan oporavka u vrijednosti od 750 milijardi eura, i da Komisija želi pomoći oporavku europskog gospodarstva. Hrvatska podupire prijedlog i veselim se skorom događaju”, poručio je premijer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
