U predizbornom Pressingu naše Nine Kljenak večeras o digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, hrvatskoj poljoprivredi, ali i klimatskim reformama govorile su Mirela Holy, na listi SDP-a u I. izbornoj jednici i Marijana Petir, na listi HDZ-a u VI. izbornoj jednici.

Koliko je u Hrvatskoj prisutna svijest o nužosti transformacije privrede na zelenu, kružnu ekonomiju?

Holy: U Hrvatskoj je još uvijek nerazumijevanje politike što je zelena transformacija, ali i nevoljkost medija da informiraju javnost o ovoj temi. Hrvatska ne stoji dobro po tom pitanju. Prosjek EU je 12%, a Hrvatske 4,4% korištenja sekundarnih sirovina.

Zašto te teme nisu zaživjele u mainstreamu?

Petir: U pravu ste da se EU već dulje bavi zelenim temama. Donesen je cijeli paket zakonodavstva, ali potrebno je promijeniti smjer u kojem idemo i prijeći na kružnu ekonomiju. Donijeli smo klimatsko-energetski paket i razne mjere, ali u javnom prostoru to ne dobiva željeni efekt. Dominiraju uglavnom ideološke teme i malo je prostora za programske. Ova tema je jako važna jer zeleni plan je stupio na snagu tijekom Hrvatskog predsjedanja EU-om, ali složila bih se s Holy da nije bilo previše prostora do sad.

Hrvatska nije posvetila nijedan skup posvećen zelenom planu, je li to greška?

Petir: Nezavisna sam kandidatkinja, ne mogu govoriti u ime Vlade. Mislim da trebao biti više rasprava. Tijekom koronakrize nisu bili mogući veliki skupovi. Zeleni plan je pred nama, riječ je o velikim novcima i izazovima.

Koje politike ćete provoditi ako budete u mogućnosti?

Petir: Posvećena sam politikama vezanima uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Proglašena sam najboljom EU zastupnicom vezano uz te teme, time ću se nastaviti baviti. Na europskoj se razini dogoilo kad se pojavio zeleni plan, pokušalo se gurnuti reformu zajedničke poljoprivredne politike, neki su zagovarali, ljevica i liberali, da se zajednička poljoprivredna politika zamjeni i da zeleni plan bude supstitucija za to. Te politike se moraju nadopunjavati. Moramo biti uravnoteženi.

Gđo. Holy, što vi kažete, je li to greška?

Holy: To je kardinalna greška koja pokazuje nerazumijevanje Vlade. Zeleni novi plan je predstavljen 11. 12. 2019. kao ključni razvojni dokument EU do 2050. Poanta je da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent i da krene s učinkovitim iskorištavanjem resursa, a to nije bilo prepoznato kao ključna tema našeg predsjedavanja. Rekla bih da je to prvoklasni skandal. Sve politike koje se danas donose moraju biti usklađeni sa zelenim planom.

Koronakriza

Svi se pitamo odakle novac da se izvučemo iz krize. Potreban je veliki zaokret prema digitalizaciji i Green deal da bi se tih desetak milijardi dobilo. Je li politika to objasnila javnosti i jesu li institucije dovoljno jake da to naprave?

#related-news_0

Petir: Vlada je promptno reagirala u ovoj krizi za spas radnih mjesta, to treba pohvaliti. Pozitivnim ocjenjujem inicijativu s premijerom Plenkovićem gdje smo uspjeli EK uvjeriti da dodatno iz kriznog fonda izdvoje i 15 milijardi eura za ruralni razvoj. Kroz ovu krizu se pokazalo koliko su poljoprivrednici važni, bili su jedini koji su dan i noć funkcionirali i svima bili na usluzi. Digitalizacija je izuzetno važna, mislim da smo pravovremeno odgovorili, a radi se posebna digitalna iskaznica za svakog poljoprivrednika koja će zamijeniti tri postojeće, a uspostavit će se i platforme za informacije, savjete…

Holy: Hrvatska je bila obvezna do 5. 7. donijeti paket o otpadu. Mi u ovom trenu imamo tehničku vladu koja nije poštovala dinamiku koju je sama sebi nametnula iako se ministar Ćorić hvalio da će Hrvatska tijekom predsjedanja biti svjetli primjer i da će velik fokus biti posvećen tim pitanjima, a tranzicija s linearne na kružnu ekonomiju nije moguća bez sređenog sustava gospodarenja otpadom. U tome smo na začelju EU.

Petir: Ne treba širiti paniku, sve ćemo napraviti na vrijeme. Ne kasnimo za EU. Imamo inovativne sektore i ljude. Kad je riječ o poljoprivredi, treba nam strategija razvoja. Ona je napravljena u suradnji sa Svjetskom bankom i posljednjih se dana prezentira kako bi se čule povratne informacije sektora.

Poljoprivredne politike

Udruga OPG-ova Život poslala je upitnik političkim strankama, dobili su odgovore samo od sedam, kažu da HDZ ponavlja obećanja iz 2016. Bi li ste se složili da je iz nas više od 25 godina loših poljoprivrednih politika i da je to utjecalo na demografsku pustoš?

#related-news_0

Petir: Kontaktirala sam one koji su radili na programu za poljoprivredu i provjerila je li bilo upitnika udruga ili strulnjaka, koliko znam za udrugu Život se pripremaju odgvori i vjerujem da će stići na vrijeme. Kad je riječ o ruralnom razvoju, bilo je puno promašaja i loših odluka. Mogu se referirati na propuštene šanse, a riječ je o Hrvatskom ulasku u EU i prvoj prilici da posložimo stvari kako treba. Kroz program ruralnog razvoja kojeg je tad SDP kao vladajuća stranka s ministrom Jakovinom izrađivala, program je napravljen loše i pet puta vraćan na doradu. Mjere su pogrešno postavljene, nisu išle u korist povećane proizvodnje hrane i ostanku ljudi. Bilo je niz propusta i Europska komisija ih je potvrdila, riječ je o namještanju natječaja, tad nam je blokirano gotovo 500 milijuna eura jer se SDP-ov ministar oglušio na upozorenja da se ne smiju stvarati umjetni uvjeti. Tako su dobivali prednost na natječajima i EK je reagirala, utvrdila nepravilnosti. Možemo biti sretni da nismo izgubili cijelu omotnicu. Apeliram kad se bude izrađivao novi sedmogodišnji plan, da mjere bude pravilno napravljene.

Holy: Zadnja sam osoba koja će biti advokat ministra Jakovine. Slažem se gđom. Petir da nije bio dobar ministar i da je loše vodio resor. Točno je da je Olaf intervenirao vezano za dodjelu sredstava i bilo je elemenata pogodovanja, ali to se ne smije događati. Pretpostavljam da je to jedan od razloga zašto SDP nije dobio izbore 2015. jer je bilo nedopustivih situacija.

#related-news_0

Petir: Ne želimo da se dogodi ista stvar. Situacija je danas bolja.

Holy: Takvi rezultati u poljoprivrednoj politici rezultat su toga jer nemamo strateški pristup, ne znamo što želimo, nismo orjentirani prema stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću.

Petir: Ne bih se složila.

Holy: To su konkretni podaci.

Što vidite kao najveći izvozni potencijal domaće poljoprivrede? Kako ga realizirati?

Petir: Važna je proizvodnja domaće hrane, za to trebaju preduvjeti. Bilo je puno promjena zakona. Najpoštenije je da lokalno stanovništvo ima prednost u zakupu poljoprivrednog zemljišta. Moramo se osigurati da ne bude preprodaje. Trebamo se orjentirati prema poizvodima dodane vrijednosti, onima koji imaju zaštićeno geografsko porijeklo. Tu postoji velik prostor. Rekli smo i koje ćemo konkretne stvari napraviti za povrćare i vrtlare. Moramo ulagati u vlastitu proizvodnju želimo li imati domaću hranu. Paralelno trebamo propisati kvalitetu proizvoda da se smanji uvoz, to može biti jako dobra mjera. Jasno je da kroz takvu mjeru štite i promiču domaću proizvodnju.

Lex cannabis

Ovo je vaš konkretan prijedlog i smatrate da bi ovaj zakon imao kružni utjecaj, pozitivan na više grana?

Holy: Da, Lex cannabis podrazumijeva legalizaciju i liberalizaciju konoplje, i to svih sorti. U ovom trenutku nam je liberalizirano korištenje onih sorti industrijske konoplje koji imaju udio THC-a do 0,2%. No, sve su to podvrste iste biljke koji se mogu križati. Konoplja koja se sadila u Hrvatskoj prije nego je zabranjena, imala je udio THC-a 8 do 9%, a nije se koristila za rekreativne svrhe, nego u izradi tekstila, užadi i izolacijskih materijala. Industrijska konoplja je vrlo potentna industrijska biljka i zato je u ključnom interesu da Hrvatska skine tu granicu i legalizira ovu biljku jer je ona resurs za proizvodnju velikog broja proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Moja procjena je da donošenjem tog zakona u nekoliko godina možemo podići produktivnost resursa u području bioekonomije za sigurno više desetaka posto i doći blizu prosjeka EU. Od konoplje se proizvode kvalitetni lijekovi, oni se u trgovinama plaćaju vrlo skupo. Kod njih se može stvoriti dodana vrijednost, s njenom preradom dolazite do velikih zarada. Da ne govorimo o rekreativnoj svrsi, što može povući cjelogodišnji turizam u nekim turističkim destinacijama koji mogu biti na kontinentu, razvoja znanosti i tehnologije, primjena u građevinskoj, kemijskoj, prehrambenoj industriji…

#related-news_0

Petir: Ne možemo se složiti u cijelom konceptu. Smatram da ona ima ozbiljan potencijal, posebno u okviru zelenog plana i otvaranju radnih mjesta, ali važno je da ne budemo područje koje će izvoziti. Moramo to iskoristiti na pametan način. Proteklih pet godina susrela sam mlade poljoprivrednike, jedan od njih se upravo bavi uzgojem industrijske konoplje i njenom preradom. Sve više OPG-ova prepoznaje taj prostor kao nišu. No, ne mislim da se industrijska konoplja i indijska mogu izjednačiti. Smatram da turizam trebamo bazirati da pokušamo otvoriti što veći prostor domaćim, seljačkim proizvodima. Zato smo predvidjeli smanjenje PDV-a na svu hranu na 13% i određene mjere koje će ići u korist turističkog sektora ako će nuditi samo hrvatsku hranu.

Vi ste protiv legalizacije marihuane?

Petir: Naravno da sam protiv. Kroz mnoga znanstvena istraživanja dokazana je štetnost na psihofizičko zdravlje. Mislim da to ne treba biti tema niti to treba stavljati u fokus.

Holy: Tu postoji temeljno nerazumijevanje. Konoplja je jedna vrsta, ona ima nekoliko podvrsta koje se mogu križati. Industrijske konoplje suprotno uvjerenju velikog broja ljudi imaju daleko veći udio THC-a od ove dopuštene granice do 0,2%. Te sorte su uglavnom prehrambene i od njih se ne može proizvoditi tekstil, užad, karoserije, to je potpuno besmisleno. Nitko od naših baka koje su je uzgajale, nakon namakanja, išle smotati i pušiti, a ta je vrsta imala do 8% THC-a. To su obične gluposti. Kad govorimo o znanstveni istraživanja, svale godine posebna komisija koja se bavi razmatranjem psihoaktivnih tvari je navodno za 2020. u svojem izvješću napisala da Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje da makne marihuanu s liste droga jer su istraživanja pokazala medicinske benefite. Od nje nitko nikada nigdje nije umro od predoziranja. Svakodnevno imamo stravične posljedice konzumacije alkohola, ali to nikoga ne brine. Nitko ne zagovara prohibiciju alkohola, a posljedice su daleko gore od konzumacije marihuane. Tu govorimo o običnom licemjerju.

Petir: Samo bih rekla da mi je žao da Restart koalicija jedino u programu ima jest legalizacija marihuane pa da svi zamotaju joint i opuste. To nije rješenje niti dobra poruka. Moramo biti odgovorni. Iznijeli ste neke podatke koji nisu provjereni. Nije dobro da se ovakvoj temi koja je kontroverzna izjašnjavate ne iznoseći točne činjenice. Ne vjerujem da WHO ima namjeru skinuti marihuanu s popisa droga.

#related-news_0

Holy: Istraživanja koja su provodili kanadski znanstvenici pokazala su da CBD iz konoplje vrlo pozitivno utječe na suzbijanje Covida-19, da može čak biti lijek protiv koronavirusa. Istraživanja su pokazala kad govorimo o psihoaktivnosti, da ona deset puta manje ima ovisnički potencijal od nikotina i alkohola koji su legalni. Ima čak niži ovisnički potencijal od šećera. A imate cijeli niz opasnih biljaka poput velebilja, belladonne, bunike… Bunika je omiljena supstanca vaših kolega iz HDZ-a, oni organiziraju seanse sa šamanskim transovima pod bunikom, jedan čovjek na seansi koju je organizirao HDZ-ovac Luka Hodak, umro je. Buniku možete bez problema brati u Hrvatskoj, raste nesmetano, psihoaktivna je, a nitko u tome ne vidi problem.

Petir: Žao mi je što ovu temu dovodite do apsurda. Jedno je govoriti o upotrebi u medicinske svrhe u strogo kontroliranim uvjetima, a drugo je ovo što vi govorite o legalizaciji i na temelju toga razvijati turizam. Ne može se sve svoditi pod isti nazivnik.

Holy: Svakodnevno uživanje marihuane može dovesti do psihičke ovisnosti, ali fizičke ovisnosti nema.

Kampanja i izbori

Vidite li potencijal za velikom koalicijom?

Petir: Doista ne mislim da je takva situacija u Hrvatskoj da bi nam bila potrebna velika koalicija.

Holy: Mislim da velika koalicija ne dolazi u obzir. Restart će osvojiti najveći broj mandata, a hoće li biti dovoljno za sastavljanje Vlade, vidjet ćemo.

#related-news_0

Zašto su pobačaj i prava žena bile dominantne teme?

Petir: Šteta je što se tako važna tema instrumentalizirala u predizbornoj kampanji. Možda su tu mediji trebali, kad već političari nisu imali dovoljno snage pričati o ozbiljnim temama, novinari su mogli moderirati stvari drugačije. Cijela kampanja je bila na strani ideologije s raspravama u kojima se nije vodilo računa o dostojanstvu uključenih u raspravu. Možda je i ovo škola.

Holy: Strašno mi je da se bavimo temama koje spadaju u 19. stoljeće. Svaka žena ima pravo odlučivati o svom tijelu. Ovakve teme povlače političke opcije koje nemaju što za reći, nemaju sadržaj politike pa se ističu ovakvim najnižim ideološkim pitanjima. Iza inicijativa poput Hoda za život stoji inicijativa Agenda Europe, opasna inicijativa koju financiraju američki tajkuni bliski Trumpu i ruski oligarsi bliski Putinu, a iskorištavanjem takvih pitanja žele dovesti do destabiliziranja EU zbog ekonomskih interesa SAD-a.

Petir: Pitanje zaštite života i prava za život nije pitanje 19. st. To je pitanje koje je aktualno, predmet europskih konvencija o ljudskim pravima i pravima djeteta jer je znanost dokazala da život počinje začećem. Za to sam da štitimo život od začeća do smrti.

Holy: Konvencija o ljudskim pravima jasno kaže da se čovjek rađa. Zakonodavac ne smije zabraniti pobačaj, to je jasno rečeno u odluci Ustavnog suda.

Petir: Konvencija o pravima djeteta govori o tome da treba štititi nerođeno dijete. Postoje jasni okviri koje je Ustavni sud zadao i potvrdio ovo što su rekli medicinski fakulteti u Hrvatskoj, da život počinje od začeća, da je potrebno provesti savjetovanje i to detaljno propisati. Možemo se zalagati da zakon bude što više u korist života.

Propuštena sučeljavanja možete pogledati OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.