Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti objasnio je naličje Škorinog pokreta, dobrim dijelom kao članova HDZ-a s ekstremne desnice, koji su godinama slijedili stranku, a sad su se ujedinili s vrlo različitim motivima.
Čular je rekao da je taj dio članova, koji su u nekom trenutku bili u HDZ-u, u toj stranci u pravilu bili “bez prava glasa”.
“Sve dok im ga nije dao Karamarko”, rekao je.
Drugi dio te heterogene skupine, rekao je, čini desnica koja je u Hrvatskoj oduvijek imala problem ujedinjavanja.
VEZANE VIJESTI
“Bila su mnoštva sitnih stranaka na istoj paradigmi, ali nije dolazilo do ujedinjavanja. Samo je HSP uspijevao to pretvoriti u mandate. Sad se po prvi put došlo do nekakvog kišobrana koji je ujedinio stranke desnice. Motivi za sudjelovanje u izborima su različiti. Imate tamo vrlo principijelne desničare, kojima je bitna govornica u Saboru za izlaganje svojih ideja. A imate i onih kojima su ovi izbori više kao poslovni potez”, objasnio je.
Govoreći o Domovinskom pokretu, na red je došlo i ono oko čega se već tjednima Hrvatska spori je li riječ o “izbornoj prevari”, primjerice situacija da u 10. izbornoj jedinici nastupi Ruža Tomašić, hrvatska europarlamentarka, zbog čega je jasno da u Sabor neće ona, pa umjesto nje ode Marko Milanović Litre, njen kolega iz Hrvatske konzervativne stranke, koji je na izborima dobio 19 preferencijalnih glasova.
#related-news_0
“Ovaj Sabor neće biti ništa manje fragmentiran nego raniji, bez obzira na ograničeni broj lista koje su ušle u parlament”, rekao je i konstatirao da nije riječ samo o Domovinskom pokretu, nego su i Restart i Možemo!, pa i mala liberalna koalicija, čak i HDZ imali više ili manje kandidata sa strane.
Što se tiče Restart koalicije, prije svega SDP-a, rekao je da je problem nastao puno ranije.
“Nakon izbora 2016. i odlaska gospodina Milanovića, ostao je stranka u praznom prostoru, i u kadrovskom i organizacijskom smislu”, rekao je, a SDP nije proveo nikakvo prestrukturiranje, kamoli raspravu i zaključak što je budućnost te stranke.
“Dolaskom Bernardića, nekim vrlo površnim intervencijama mislili su da su riješili problem. Potom je slijedila pobjeda predsjednika Milanovića na predsjedničkim izborima. To je zavaralo i njih i sve ostale”, nastavio je.
#related-news_0
Podsjetio je da su glasači SDP-a već 2015. i 2016. imali velike probleme s time da glas i ovaj put daju toj stranci. Dogodili su se potom izbori za Europski parlament, vrlo sretno osvojena četiri mjesta i u SDP-u su dobili savršeno pogrešan dojam o svojoj uspješnosti i popularnosti kod birača.
“Nema tko nije uzeo glasove SDP-u, uključujući i apstinenciju”, rekao je Čular za ove izbore.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
