Treba li uopće vjerovati izbornim anketama o rejtingu kandidata i kakva je njihova medijska interpretacija? Manipulira li se s voljom birača i živimo li u dobro filtriranim balonima u kojima pratimo samo one sadržaje koji odgovaraju našim svetonazorima? U Novom danu smo o tim temama razgovarali s politologinjom Marijanom Grbešom.
Mediji su danima najavljivali najneizvjesnije, tijesne izbore, mrtve utrke, mogućnost ponovljenih izbora, a onda lako pobijedi HDZ. Ovo nije prvi put da su predizborne ankete pogriješile, zašto su pogriješile, koliko se možemo pouzdati na njih, treba li uopće vjerovati anketama o rejtingu kandidata i kakva je njihova medijska interpretacija. O tome smo razgovarali s politologinjom i profesoricom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Marijanom Grbešom.
Prvo se osvrnula na ankete. Kaže kako su one tek mjerilo raspoloženja birača i to na dan kada je provedena. Ako ih znamo čitati, one nam mogu puno toga reći. Međutim, anketama se ne smije pristupati jednostrano i senzacionalistički.
Senzacionalističko izvještavanje o anketama
“Mislim da se kod nas učestalo događa to da mediji vrlo često na jedan pretenciozan i prilično senzacionalistički način interpretiraju ankete, zbog čega one šalju krivu poruku. Mislim prije svega na to da se govori da ankete pokazuju da će pobijediti jedna stanka ili da će, primjerice, Živi zid ući u Sabor. Vidjeli smo da to nije istina, da ankete to nikada nisu ni rekle. One su rekla da je na taj način izmjereno raspoloženje birača koje sugerira da bi Živi zid mogao ući u Sabor. To je bilo tako na određeni dan prije kampanje. Anketama možemo vjerovati ako znamo tko ih provodi”, smatra Grbeša.
VEZANE VIJESTI
U kojoj mjeri ankete mogu naštetiti nekoj opciji ili potaknuti biračko tijelo neke opcije da izađe na izbore? U Italiji, pa i Sloveniji 15 dana prije izbora zabranjena je objava anketa. Zašto je tome tako? Upravo zato jer one u velikoj mjeri utječu na odluke birača.
Grbeša to potvrđuje i kaže: “Ankete su u nekim zemljama zabranjene jer se pretpostavlja da imaju manipulativni karakter, da mogu utjecati na birače i to najčešće na dva načina. Prvo je tako da poguraju prema opciji koja je projecirani pobjednik ili potpuno suprotno – da potaknu građane da poguraju svoju opciju ako ona ne prolazi dobro u svojim anketama. Postoji još niz drugih opcija – primjerice, da recimo neki racionalni birač neće glasati za svoju opciju jer po anetama vidi da neće preći prag”, kaže tako ona.
Medije i javni prostor treba obrazovati kako čitati ankete
“Analize se daju često na temelju anketa. to nije krivo, imate jedini podatak kojim možete baratati i na temelju toga dajete prognozu. Ono o čemu treba obrazovati hrvatski medijski prostor – a mediji su tu i da obrazuju – a to je kako čitati te ankete. Treba iščitavati trend. Nekoliko anketa je imalo prilično jasne indicije kako bi se stvar mogla razvijati”, kaže i dodaje:
#related-news_0
“Ankete treba interpretirati s oprezom. To je mjerenje raspoloženja birača na dan kad je anketa provedena. Ne mogu ankete govoriti da će netko dobiti ili izgubiti izbore. One su dobar indikator onga što se može dogodit ako ih znate čitati. Odgovornost medija jako velika”, ističe.
Personalizacija je danas sve, glasači traže ljude
HDZ je imao visoko personaliziranu kampanju, a SDP nije. Grbeša je i to komentirala.
“Personalizacija je danas sve. Preferencijalno glasanje i personalizacija su tu da ostanu. Glasači traže ljude. Pitaju se ne samo koga koju stranku, koju opciju ću zaokružiti, nego traže tu osobu koju žele zaokružiti. Matija Posavec je primjer osobe koja ima snažnu osobnost i on je svoju kampanju odradio kroz mandat”, objašnjava Grbeša i dodaje kako su nove opcije poput plaftorme Možemo, a i stranka Most vrlo dobro igrale na nova imena i na personifikacije ideja za koje se zalažu.
“Bunker baloni”
Živeći u svojim dobro filtriranim balonima, u čemu nam pomažu i pametni algoritmi, u potrazi za informacijama koje se slažu sa našim mišljenjem, gubimo šansu da čujemo druKčije stavove i ne uviđamo činjenice koje nam ne idu u prilog. Grbeša je komentirala tzv. filter balone koje ona zapravo naziva “bunker balonima”.
“To je fenomen koji postoji oduvijek, ali je on s društvenim mrežama toliko intenziviran da mi svi funkcioniramo unutar tih komununikacijskih balona i postaju toliko zatvoreni da možemo pričati o određenim “filter bunkerima”.
Ljudi su toliko zatvoreni u svoj svjetonazor, u medije koje konzumiraju, da vrlo nevoljko istupaju iz svojih bunkera balona. Donald Trump je odličan primjer – on se ne obraća svima, nego svom biračkom tijelu”, kaže i zaključno dodaje kako smatra da će ovaj saziv Sabora biti vrlo živopisan, ali ne na vulgaran način kako je to bio prošli. Doaje kako se nada da će ovaj saziv biti puno konstruktivniji, jer je prošli “zaista u puno navrata bio negledljiv”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
