Nedavno je predstavljeno veliko istraživanje koje je pokazalo da odgajateljice i odgajatelji u dječjim vrtićima rade u puno težim uvjetima od nastavnika, da je velik postotak njih zaposlen na određeno vrijeme, da su loše plaćeni i da mnogi od njih nisu zaštićeni kolektivnim ugovorom.
Jedna odgajateljica koja je htjela ostati anonimna potvrdila nam je teške uvjete u kojima rade odgajatelji i odgajateljice u Hrvatskoj. Iako, kako kaže, njen vrtić je u redu iz priča ostalih kolega i kolegica, pa i svog prijašnjeg iskustva.
“David Copperfield”
“Očekuje se da budemo na dva mjesta istovremeno – recimo ja moram biti i u sanitarnom čvoru i dijeliti ručak i pripremati djecu za odmor. David Copperfield je mala beba za to. I ne daj bože da se nešto dogodi, pitat će me gdje sam bila. Odgovornost je na meni da ‘procijenim rizik’ – hoću li djecu ostaviti same da ručaju ili dijete pustiti samo na sanitarni čvor”, objašnjava uvjete u kojima rade brojne odgajateljice.
VEZANE VIJESTI
“Mi nismo čuvališta, mi smo dio sustava odgoja i obrazovanja. Mi smo ‘tete’ samo za djecu s kojom radimo, mi udaramo temelje, učimo kroz igru, to je jedna uistinu ozbiljan rad”, ističe.
Loši uvjeti rada i nesigurnost
Iva Ivšić koja je radila na istraživanju o uvjetima rada u vrtićima ističe kako dosad u Hrvatskoj nije postojala sustavna i sveobuhvatna mapa stanja radničkih prava radnika u ovom sektoru, koje je u potpunosti zanemareno.
Čak i kada je uvođen Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (DPS) o kojem se često priča, uveden je bez bilo kakvog istraživanja i razgovora sa strukom.
#related-news_0
Ovo najnovije istraživanje zapravo je potvrdilo ono što se godinama priča, ističe Ivšić, a kao posebno iznenađujuću ističe činjenicu o prekarizaciji polja, tj.da sve veći broj ljudi radi na ugovore na određeno u nesigurnim uvjetima rada. Naime, 20 posto odgajatelja i odgajateljica rade na ugovorima na određeno i većina njih su mladi ljudi ispod 30 godina.
Rade sezonalno, što znači da im se preko ljeta ugovor o radu otkazuje i ponovno se zapošljavaju pred novu pedagošku godinu. Ovakav nivo prekarnosti uvelike sliči uvjetima u privatnim poduzećima, a više od polovice radnika koji su mlađi od 30 godina nema ugovor na neodređeno vrijeme.
“Ono o čemu se malo priča, a potrebno je naglasiti, jest činjenica da je tijekom lockdowna velik broj tih radnika izgubio posao, ulazak u nezaposlenost bio je skoro peterostruko veći nego u istom razdoblju prošle godine”, ističe Ivšić.
I epidemiološke preporuke uvedene bez konzultacija
Kao i DPS, i najnovije epidemiološke preporuke uvedene su bez konzultacije Ministarstva obrazovanja sa strukom, “s ljudima koji rade, koji znaju kako izgleda i kako bi – bar približno – trebao izgledati rad u ovakvim izvanrednim situacijama”, kaže Ivšić.
O opterećenju na radnike u sustavu zbog novih epidemioloških mjera nedavno je u programu N1 Televizije govorila i Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK).
#related-news_0
“Uputili smo snažan apel jer nam ljudi padaju od iznemoglosti zbog provođenja uputa na način kako je to odredio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Situacija je dodatno kulminirala jer ni prije pandemije covida nije bila ujednačena slika niti uvjeti rada u dječjim vrtićima diljem Hrvatske tako da smo već tada radili polunormalno. Situacija je alarmantna”, kazala je tom prilikom Žilić.
Veliki zdravstveni problemi
“Zdravstveni problemi radnica i radnika u sustavu su neusporedivi s ostatkom javnog sektora u Hrvatskoj”, kaže Ivšić. Rad s prevelikim skupinama djece može po odgajateljice ostaviti velike zdravstvene posljedice jer taj rad karakterizira veći intenzitet rada nego u ostatku javnog sektora, a zaposleni u dječjim vrtićima u prosjeku navode gotovo dvostruko veći broj zdravstvenih problema u odnosu na zaposlene u javnom sektoru.
#related-news_0
Radno mjesto u vrtiću za 31% zaposlenih stalno ili gotovo stalno uključuje “zamorne ili bolne položaje”, stoga nas ne iznenađuje činjenica da je u anketi 49% zaposlenih u dječjim vrtićima navelo da posao negativno utječe na njihovo zdravlje, u odnosu na 30% zaposlenih u javnom sektoru.
Isto tako, manje od polovice zaposlenih u dječjim vrtićima iskazuje da će moći obavljati isti ili sličan posao do svoje 60. godine, nasuprot nešto više od dvije trećine zaposlenih u javnom sektoru. Ivšić ističe i još jedan problem o kojem se u medijima malo pričalo – odgajateljice i odgajateljii starije životne dobi također spadaju u rizičnu skupinu kada govorimo o oboljenju od koronavirusa.
“Dođete doma slomljeni”
Sugovornica nam još ističe kako odgajatelja “nema ni za lijek”, pa se grupe protivno svim pravilima spajaju po cijele dane. Ionako nemogući uvjeti, isitče ona, sada u vrijeme koronavirusa postaju još gori jer nema, kako nam je objasnila, ranojutranjeg i poslijepodnevnog kasnog rada jer se grupe ne mogu spajati, pa ima prema njenim riječima “svega”.
To se sve, naravno, u konačnici prelama na djeci koja ne mogu dobiti pozornost koju zaslužuju i koje im odgajateljice i odgajatelji žele pružiti, kako ističe naša sugovornica. “Zbog uvjeta rada mnogi ne žele raditi ovaj posao, a moji uvjeti rada reflektiraju se na sigurnost djece”, opisala je.
“Grad unatoč tome što tvrdi da je prijatelj djece u mnogim segmentima nije prijatelj djece, a svi oni koji kažu da u vrtićima sve štima – voljela bih da jedan dan dođu u vrtić i provedu dan s 19 beba”
“Najgore mi je kada mi kažu ‘sama si birala’. Ja sam birala rad s djecom jer volim raditi s djecom. To je jedan divan posao i stvarno ga volim, ali ovo što nam rade putem tih nehumanih uvjeta rada… Razapeti ste na sve strane, dođete doma slomljeni”, zaključuje naša sugovornica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.
