Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje je objavilo svoj najnoviji izvještaj o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini gotovo četvrtini osoba u Hrvatskoj prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.
U Hrvatskoj je lani 945.550 ljudi živjelo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, to je gotovo svaki četvrti stanovnika Hrvatske.
Njih čak 296.246 bilo je u teškoj materijalnoj oskudici, dok njih 35,5 posto ili 1,44 milijuna građana teško i vrlo teško uspijeva sastaviti kraj s krajem. Porazne su to brojke, a s obzirom na našu ovisnost o turizmu i kontekst pandemije koronavirusa, situacija će vrlo izgledno biti još teža.
VEZANE VIJESTI
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti pokazuje koliko ljudi ima manje novca od praga siromaštva, ili su u teškoj oskudici, ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.
Stopa rizika od siromaštva bila je najviša u dobnoj skupini od 65 ili više godina te je iznosila 30,1 posto, a u toj skupini, rizikom od siromaštva više su pogođene žene, navodi Centar za mirovne studije.
“Nadalje, stopa rizika od siromaštva bila je, s 45,3 posto, najviša za nezaposlene osobe. Za jadransku Hrvatsku ona je iznosila 16,1 posto, a za kontinentalnu Hrvatsku 19,4 posto. Razlika u stopama zasigurno je uvjetovana i većom gospodarskom aktivnošću u jadranskoj Hrvatskoj u kontekstu turizma”, kazala nam je Sandra Kasunić iz CMS-a.
Lošija turistička sezona
Činjenica je da je Hrvatska jako ovisna o turizmu. Iako je sezona bila bolja od onoga što se prvotno očekivalo, jasno je da neće napuniti proračun kao prijašnjih godina.
#related-news_0
“Zbog pada turističke aktivnosti u 2020. godini je dakle za očekivati da će se za to područje stopa rizika od siromaštva povećati, što će se posljedično negativno odraziti na cjelokupnu stopu rizika od siromaštva. Prema podacima DZS, skupine u najvećem riziku od siromaštva su nezaposleni, osobe starije životne dobi, a posebice žene, osobe koje žive u jednočlanim kućanstvima i one koje žive u jednoroditeljskim kućanstvima s uzdržavanom djecom, ali i po nekim drugim podacima i pokazateljima znamo da su u posebnom riziku i drugi dijelovi stanovništva Hrvatske, poput romske populacije koja po nekim indikatorima materijalne deprivacije stoji mnogo lošije od prosjeka stanovništva Hrvatske”, kaže nam Kasunić.
Prag od siromaštva za samce 2.710 kuna mjesečno, prosječana mirovina 2.558 kuna
Prošle je godine prag rizika za samce iznosio 32.520 kuna ili mjesečno po 2710 kuna, a za kućanstva s dvoje odraslih i dvoje djece 68.292 kuna ili mjesečno po 5691 kunu.
#related-news_0
Prosječna mirovina u rujnu ove godine je iznosila 2558 kuna, a medijalna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna. Medijalna plaća bolji je pokazatelj od prosjećne plaće, koja je za prošlu godinu iznosila 6.457 kuna.
Prošle je godine 296.246 ljudi ili 7,3 posto svih građana u zemlji živjelo u teškoj materijalnoj oskudici ili deprivaciji, u kućanstvima koja nemaju novca za najmanje četiri od devet stavki kojima se mjeri težina oskudijevanja, a riječ je o hrani, grijanju zimi, posjedovanju televizora, perilice rublja, automobila, podnošenju iznenadnih financijskih troškova, kašnjenju s plaćanjem računa.
Što bi trebalo napraviti?
Kasunić smo upitali koji su kratkoročni i dugoročni ciljevi koje je potrebno implementirati kako bi se pomoglo onima u riziku od siromaštva.
#related-news_0
“Za suzbijanje siromaštva i socio-ekonomskih nejednakosti potrebno je da Vlada odlučnije počne primjenjivati dosadašnje međunarodne ugovore koji se odnose na socioekonomska ljudska prava, ali da i pristupi onima kojima do sad nije. Naravno, uklanjanje siromaštva i socijalne isključenosti zahtijeva sveobuhvatan i dosljedan pristup i intervencije u raznim područjima poput rada, stanovanja, obrazovanja, socijalne skrbi, porezne politike i drugih.
U praksi bi to u prvom redu značilo uvođenje pravednijeg sustava preraspodjele bogatstva i da svi ljudi koji su aktivni na tržištu rada primaju plaću i imaju radne uvjete koji im omogućuju dostojanstven život”, ističe Kasunić.
Što se kratkoročnih ciljeva tiče, neke od mjera mogle bi uključivati pristup stipendijama i učeničkim ili studentskim domovima, povećanje napora za razvoj stambenih politika u kojima rješavanje stambenog pitanja nije prepušteno isključivo tržištu kako bi svi imali pristup povoljnom i sigurnom stanovanju, povećanje iznosa mirovina, ali i zajamčene minimalne naknade te drugih prava iz sustava socijalne skrbi nužna su mjera za poboljšanje položaja najugroženijih društvenih skupina, kazala nam je.
Hrvatska je, inače, s lanjskom stopom rizika od siromaštva od 18,3 posto bila na 20. mjestu u Europskoj uniji. Najslabija je bila Rumunjska sa stopom od 23,8 posto. Lošije od Hrvatske su Letonija, Bugarska, Estonija, Španjolska i Litva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
