Hrvatska će za nešto više od tjedan dana vojnom paradom u Zagrebu i proslavom u Kninu obilježiti 20. godišnjicu vojno-redarstvene akcije Oluja kojom je vraćen veći dio okupiranih područja.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da Hrvatskoj u tih proteklih dvadeset godina gospodarskog mimohoda nikad nije ispunjeno političko obećanje svih vlasti kako će uslijediti i gospodarska oluja, prije je riječ o olujnoj stagnaciji.
VEZANE VIJESTI
Kad je riječ o prosječnim isplaćenim neto plaćama, one su u svibnju ove godine bile tri puta veće nego prosječne neto plaće isplaćene u 1995., ali je inflacija na razini tih 20 godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila čak 77,1 posto. U godini Oluje imali smo i više zaposlenih i bolji omjer umirovljenika i zaposlenih. Te 1995. stopa registrirane nezaposlenosti, na godišnjoj razini, iznosila je 14,5 posto, deset godina kasnije 2005. čak 17,9 posto, a danas je tek nešto niža i u lipnju ove godine je 17,1 posto. No u siječnju ove godine bila je i znatno viša te je, prema podacima DZS-a, iznosila 20,3 posto.
Kad je pak riječ o kretanju inozemnog duga, podaci HNB-a kažu kako on je s tri milijarde eura u 1995. u idućem desetljeću porastao na 25,7 milijardi eura (2005. godina), a na kraju ožujka ove godine se gotovo udvostručio u odnosu na ranije desetljeće dosegnuvši 49,3 milijarde eura. U odnosu na 1995. naš inozemni dug danas je čak 16 puta veći, piše Tportal.