Mnogi mirovni i manjinski aktivisti, kao i društveni analitičari, već dulje vrijeme upozoravaju da je 20 godina od okončanja Domovinskog rata zadnji čas za afirmaciju nove kulture sjećanja u kojoj će se sućut tražiti ne samo za svoje žrtve, nego i za žrtve drugih.
Prešućivanje tuđih smrti i tuđih stradanja ionako je put koji obnavlja totalitarni diskurs pobjedničke istine kakav je ovdje na snazi bio za vrijeme 50 godina partizansko-komunističkih vlasti o, primjerice, temi Bleiburga ili križnoga puta.
Nastojeći se suprotstaviti glorifikaciji rata koja se i dalje nameće kao službena dužnost svih građana, te poslati poruku da je rat puno kompleksnija pojava nego što ga političari predstavljaju, redatelj Oliver Frljić u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i udrugom “Documenta” priprema svojevrsni mirovni kontrapunkt kninskoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
PROČITAJTE JOŠ
Paralelno s početkom proslave u Kninu, u 8 sati ujutro 5. kolovoza u riječkom kazalištu započet će javni razgovor s pet žena različitih nacionalnosti iz Vukovara, Osijeka, Knina, Drniša i Ličkog Petrovog Sela, listom ratnih stradalnica. Razgovor s njima vodit će Vesna Janković, aktivistica Antiratne kampanje. Riječ je o projektu “kontrasjećanja”, pokušaju da se ispričaju priče žrtava rata s njegove margine i izvan službene povijesti.
Oliver Frljić se nada da će životne priče ovih žena pokazati da ni u jednom ratu, pa tako ni u Domovinskom, ništa nije crno-bijelo i jednostavno: premda su posve različitih nacionalnosti i obiteljskih prilika, sve su ove žene tijekom zadnjega rata proživjele neku vrstu mučenja i torture, izgubile su članove obitelji, javno su ismijavane ili su trpjele dugogodišnju društvenu izolaciju.
Neke od njih pripovijedaju i o epizodama ratne humanosti i hrabrosti koje također odudaraju od nacionalnih stereotipa i koje se ne prepričava ni na pravoslavnim opijelima ni na katoličkim misama za domovinu: o tome kako su, primjerice, pojedini drniški Srbi i Hrvati – kad je bilo najgore – jedni drugima međusobno spašavali živote, piše Slobodna Dalmacija.
