Pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević ocijenio je da je snimka njegova govora na rujanskom okruglom stolu u Vukovaru, zbog koje su hrvatski branitelji njegovo smjenjivanje, u javnost puštena kako bi se protiv njega pokrenula hajka te naglasio kako u tom govoru ni u jednom trenutku nije izjednačio žrtvu i agresora.
Riječ je o snimci na kojoj pomoćnik ministra, uz ostalo, govori kako među hrvatskim braniteljima koji su pobijedili u Domovinskom ratu i imaju brojna prava, postoji niz slučajeva oboljelih od PTSP-a i malignih bolesti, dok kod pripadnika srpskih postrojba, koje su izgubile rat i nemaju sličnih prava, nema ni pojave PTSP-a.
Ta je snimka izazvala prosvjede hrvatskih braniteljskih udruga, koje traže Glavaševićevu smjenu, što je i jedan od zahtjeva udruga ratnih vojnih invalida koji već 14. dan prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja u Zagrebu.
“Otkako je objavljena ta snimka, protiv mene se na izvjesnim portalima i na nekim društvenim mrežama pokrenula nevjerojatna hajka. Snimka i jest puštena s ciljem da se protiv mene potakne mržnja”, ustvrdio je Glavašević, gostujući u emisiji “Nedjeljom u 2”.
Dodaje kako je snimka izvučena iz konteksta, odnosno da je izrezano 1,43 minute njegova 10-minutnog govora s okruglog stola, na kojem je, kaže, govorio o civilnim žrtvama rata.
“Ako je tih minutu i 43, odrezano na početku ili na kraju tako kako je odgovaralo onome tko je snimku plasirao, ako je to nekoga provrijedilo, zaista mi je žao”, kazao je Glavašević.
Ponovio je, međutim, da je iz konteksta izvučeno retoričko pitanje koje je trebalo ukazati na činjenicu da se o civilnim žrtvama rata ne zna dovoljno, čak ni kad je u pitanju problem PTSP-a.
“Referirao sam se na žrtve rata, a usput sam spomenuo branitelje, ali isključivo zato što je riječ o populaciji kod koje je PTSP kao problem prepoznat. Ni u jednom trenutku nije bilo riječi o izjednačavanju žrtve i agresora”, kazao je Glavašević.
Dodao je da u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji stoji da prava ne mogu ostvariti oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, te naglasio da će ista stipulacija stajati i u zakonu o pravima civilnih žrtava rata.
Objasnio je da će taj zakon utvrditi prava svih žrtava rata, pa i onih koje su ostale na okupiranim područjima, a kasnije, iz različitih razloga, nisu mogle ostvariti svoja prava.
“Civilne žrtve mogu biti svi hrvatski državljani koji su u agresiji na Hrvatsku zadobili vrstu oštećenja, netko kome je netko ubijen, žrtve seksualnog nasilja, na primjer”, kazao je Glavašević.
Na pitanje spada li u tu kategoriju civil koji je, primjerice, u Borovu selu stradao od metka s hrvatske strane, odgovorio je – “s hrvatske ili sa srpske strane, zapravo je svejedno”.
Najavio je da se planira novi zakon po uzoru na Zakon o žrtvama seksualnog nasilja u ratu, koji, kaže, nikoga ne diskriminira.
“Dosadašnji zakoni su, namjerno ili nenamjerno, dio žrtava zakidali za određena prava”, ustvrdio je Glavašević.