Dan neovisnosti jedan je od dva najvažnija hrvatska državna praznika, dan kad se obično ističe ljubav prema domovini. Domoljublje je i ovaj put tema u predizbornoj kampanji, neki političari često ističu kako oni više vole Hrvatsku od svojih suparnika. No, što je zapravo domoljublje u provođenju državne politike, kako bi se trebalo očitovati?
O tome su u Dnevniku govorili SDP-ov Arsen Bauk, i HDZ-ov Davorin Mlakar.
1. Hrvatska je neovisna država 24 godine. U ljudskom životu to je već doba kad bi se završavao fakultet i počelo tražiti posao. Kakvu Hrvatsku ostavljaju vaše generacije onima koji su se rodili kad je proglašena neovisnost?
Bauk: Hrvatsku kao članicu EU i NATO saveza i najrazvijeniju zemlju u regiji i koju ćemo i dalje zajedno izgrađivati. I ja se i dalje osjećam djelom te generacije.
Mlakar: Ostavljamo Hrvatsku svojim nasljednicima lošuju nego što bismo željeli, ali čvrsto vjerujemo da bi u svom mandatu mogli popraviti stanje u zemlji.
2. Što je prema vašem mišljenju domoljublje u globaliziranom 21. stoljeću, kako se ono očituje u provedbi državnih politika?
Bauk: Domoljublje je po definiciji pozitivan odnos pojedinaca i grupe prema domovini bez vrijeđanja drugih naroda. Te defincije se vlada čiji sam član vrlo čvsto držala.
Mlakar: Domoljublje je jedinstvo naroda u zaštiti svojih najviših vrijednosti i nacionalnih interesa. To je ono što nam je često puta nedostajalo.
VEZANE VIJESTI
3. Tko je za vas veći domoljub: građanin koji je danas okačio zastavu na svoju kuću, pjeva cjeli dan domoljubne pjesme, ponosno ističe da je Hrvat ali je recimo utajio porez – ili građanin koji nema poseban osjećaj nacionalne pripadnosti ili je pripadnik nacionalne manjine, ali uredno plaća porez i sve druge državne namete?
Mlakar: Pokazivanje nacionalnog ponosa uz zastave i himne dio je tradicije i kulture svih nas koje bi trebali poštivati. Trebamo poštivati sve propise RH. Nikakav kriminal ne može se opravdavati domoljubljem.
Bauk: Ne bih se usudio mjeriti domoljublje metrom i govoriti tko je veći domoljub i upitao bih se je li ovaj prvi uopće domoljub.
4. Gospodine Mlakar, nerijetko se iz vaše stranke i koalicije mogu čuti kritike da je sadašnja vlast projugoslavenska. Zbog čega? Može li Jugoslavija uopće biti opasnost 25 godina nakon što se raspala?
Mlakar: Jugoslavija nije opasnost, opasnost je političko djelovanje i osjećaj jugonostalgije. Iz naših se redova mogla čuti kritika ovoj vlasti jer nas konstantno gura u regiju baveći se trivijalnim pitanjima i umjesto da se okrećemo EU mi se sve više bavimo našom regijom iz koje smo izašli voljom hrvatskog naroda.
5. Gospodine Bauk, što danas za vas znači Jugoslavija? Jeste li jugonostalgičar?
Bauk: Jugoslavija je prestala postojati 1991. godine. Jugoslavija je povijesna činjenica. Danas je Hrvatska sa Sloveniijom članica EU, druge zemlje kad ispune uvjete su dobrodošle. Imamo sličan jezik i sasvim sigurno Jugoslavija više ne postoji i nema potrebe da se spominje u dnevno-političkom kontekstu.
6. Gospodine Mlakar, je li za vas pozdrav “Za dom spremni” izraz domoljublja ili fašizma?
Mlakar: To je pozdrav potpuno kompromitiran u vrijeme NDH u II. svjetskom ratu. Sam pozdrav ne znači puno. Taj pozdrav za mene spada u kategoriju “Smrt fašizmu – sloboda narodu”. Trebali bi voditi brigu o ozbiljnijim stvarima.
7. Gospodine Bauk, kako doživljavate pozdrav “Smrt fašizmu – sloboda narodu”, je li za vas isti kao i pozdrav “Za dom spremni”?
Bauk: Nije.Pozdrav “Za dom spremni” je pozdrav koji je koristila NDH. Što se tiče “Smrt fašizmu – sloboda narodu” – za smrt fašizmu su se Hrvati kao pravi doomoljubi borili, a sloboda narodu je ono što se čekalo nakon te borbe, a to je sloboda od okupatora”.
