Gošća večerašnjeg Pressinga bila je Marijana Puljak iz stranke Pametno.
Što znači to “Pametno”? Znači li to da ostali nisu pametni?
To je poziv biračima, ne da gledamo tko je pametan, nego da razmislimo što bi bilo pametno napraviti u ovoj situaciji, koja su rješenja pametna.
Nije li to ime pomalo intrigantno?
Oni koji nas prate, znaju da smo tek ljetos registrirani te da smo par godina djelovali kao građanska inicijativa. Borili smo se za tzv. smart city koncept Splita, i inicijativa je imala moto – za pametne ljude i pametan grad. To je bio poziv da nađemo nešto pametno za Grad Split. Svojim djelovanjem promovirali smo totalno drugačiju političku kulturu, a to želimo činiti i na nacionalnoj razini.
ORaH-ova Mirely Holy provodi testove za članstvo u tijelima stranke. Kako vi procjenjujete da li ste pametni ili ne?
Ne, ne, Mi ne radimo IQ testove niti želimo nametati da smo pametniji od drugih. Ali sigurno je i vama majka govorila kad ste išli u školi – pamet u glavu. E, i mi želimo građanima reći da razmisle i da izaberu pametna rješenja.
VEZANE VIJESTI
Ali u vrhu vaše stranke su ljudi među kojim ima i akademik, doktor, profesori. Hoće li taj intelektualni dio odbiti glasače?
Pa ja bih na to mogla reći – ako nećete s pametnima, probajte sa nepametnima. Kod nas imate ljudi različitih profila – studente, nezaposlene, profesore. Spin je opcija koje nerviramo da mi govorimo sa profesorskih visina, da nemamo pogled na realan svijet i politiku, da smo idealisti. Međutim, mi dokazujemo da želimo politici vratiti ono osnovno, a to je društveno koristan rad, za razliku od političkih opcija koje su do sada upravljale Hrvatskom.
Napustila vas je profesorica Daša Drndić, neki govore da ju je kupio SDP.
Kroz vrijeme se pokazuje da razmišljamo drugačije o nekim stvarima i da nam politika znači različite stvari. Birali smo teži, principijelniji put, ne idemo ispod nekih granica.
Zašto je izašla? Je li SDP razlog?
Ne bih spekulirala o tome, ali kroz gradsko vijeće se pokazuje da imamo različita mišljenja u zadnje vrijeme. Ali kad imate udrugu ili stranku, ljudi krenu zajedno pa se u nekom trenu pokaže da različito razmišljate. Kada osoba napusti stranku, mi smatramo da treba vratiti mandat, jer to je mandat stranke, grupe od 50 do 60 ljudi, a ne te osobe.
Financije
Hoćete li tako misliti i nakon perferencijalnog glasovanja?
Pa čini mi se da je i kod preferencijalnih glasova osoba tu zbog rada veće grupe ljudi. Dobila je priliku da se natječe kroz zajednički rad veće grupe ljudi. Ako se ne slaže s tom skupinom, smatramo da je fer vratiti mandat grupi.
Vi nemate infrastrukturu, gradite je tek. Kako ćete prepoznati ljude koji vam žele pristupiti samo da bi dobili poziciju?
Nema garancija kada su te stvari u pitanju. S ljudima koji nam se pridružuju raspravljamo o njihovim motivima i govorimo o tome da radimo zajedno pa da vidimo kako ljudi reagiraju u različitim situacijama, ali nema garancija. Nastojimo biti otvoreni, reći za što se zalažemo i koji su naši principi djelovanja. A oni, dok se slažu, ostaju s nama.
Vidjeli smo da Željko Kerum u stranci ima sestru, a tajnik vaše stranke je vaš muž. Je li to nepotizam ili proširenje vaše suradnje?
Bio bi nepotizam da imamo koristi od toga, ali za sada samo odvajamo puno vremena pa i od naše djece za ovo.
Kako se financirate? Tko vam je platio dolazak u Zagreb?
Imamo prihode od Gradskog vijeća za politički rad, a kampanju financiramo donacijama pa i ovim putem pozivam građane, da nam pomognete da dođemo do šireg kruga ljudi. U ovo smo se upustili jer smo rekli da želimo našoj djeci čistog obraza, kada nas budu pitali gdje smo bili kad je Hrvatska propadala, reći da smo pokušali mijenjati svijet oko sebe. Oni to i sada jako cijene. Budžet stranke je mali, rezervirali smo oko sto tisuća kuna, a nadamo se i donacijama.
Kada ste spominjali da želite ostvariti cilj da je deficit nula, optužili su vas, ponajprije sindikalist Vilim Ribić, za razaranje socijalne države.
Ribić jeste skočio na te naše najave, ali mislim da su se i složili s tim kasnije. Kada se kaže nulti deficit i smanjenje javnog duga, obično se govori o uskraćivanju prava, uništavanju socijale, a to ne mora biti tako.
Sada serija kratkih pitanja. Neprofitni mediji – treba li ih država financirati?
Da, mislim da da.
Uber u Splitu?
Da. Ovaj način je u redu. Podržavamo one opcije koje poboljšavaju usluge klijentima, a u ovom modelu to su licencirani vozači.
Raskid Vatikanskih ugovora?
Svakako ih treba revidirati, kao i sve ugovore koji zahvaćaju budžet.
Smatrate li da jedina nekretnina ne bi trebala biti predmetom ovrhe?
Da, ali i to je stvar analize i procjene učinka. To je vezano za problem švicaraca i tu je država išla na populističko rješenje bez uključenja svih partenera i opet se pogoduje onima koji su švicarcima išli rješavati neke druge stvari, a ne samo životne potrebe.
Treba li kažnjavati zastupnike koji ne dolaze u Sabor?
Da, svakako. Mi ćemo svoje zastupnike ocjenjivati i mijenjat ćemo ih ako ne budemo zadovoljni.
U vašem programu spominjete reforme odvjetništva. Jesu li odvjetničke tarife prevelike, kako ćete to napraviti?
Govorili smo o reformi kompletnog pravosuđa. To je jedna od ključnih reformi. Vi sada imate oko milijun predmeta, a polovica se nikad ne riješi. Za pet godina bismo se doveli u situaciju da to riješimo. Najjednostavnija metoda je uvođenje modernih sustava, koji već postoje, ali se ne koriste, poput elektroničkog kolanja dokumenata.
A odvjetničke tarife?
Treba ih revidirati, kao i sve one stvari koje kompliciraju život. Jedna od stvari koje treba urediti je i mobilnost sudaca. Suci vremenom postaju mini-šerifi, jednostavno ih treba rotirati i spriječiti da naprave svoju mrežu ljudi na nekom području.
Što bi bio vaš prvi korak kad biste došli na vlast?
Mi smo predložili 18 reformi, ali pravosuđe, javna uprava i lokalna samouprava su ključne te tzv. pametne specijalizacije iz strategije Europa 2020., gdje se inzistira na visokim tehnologijama. Na razini EU je dogovoreno u kojoj će se grani koja zemlja specijalizirati.
Što biste napravili u prvih sto dana?
Na početku je uvijek nužno snimiti stanje, kosture u ormaru. Politika za koju se mi zalažemo je politika temeljena na dokazima. Zanimaju nas analize i stručni temelji, dugoročna rješenja. Vidjeli ste da naš program ima 91 referenci, 40 stručnjaka je radilo na tom programu. Predstavili smo ga prije 20-ak dana i primijetili smo da se u medijima, kad se uspoređuju programi SDP-a ili HDZ-a, spominje i naš. Dakle, trud se isplatio i jako smo ponosni.
Koće li ljudi čitati program ili će se njihov izbor temeljiti na obećanjima i poznatim licima?
Često nam govore da programe nitko to ne čita, da su potrebne tri parole na letku, ali mi nismo takva opcija. Zaista želimo izgraditi ozbiljnu opciju, koja razmišlja dugoročno, strateški, o Hrvatskoj 2031. godine. Ne zanimaju nas populističke stvari. Zamišljamo u kakvoj će zemlji živjeti naša djeca, želimo efikasno pravosuđe i zemlju sretnih, zadovoljnih i optimističnih ljudi. S nekim od tih dugoročnih reformi moramo počet odmah da bismo ih ostvarili do tada.
Zašto ste istupili iz MOST-a nezavisnih lista?
Dugo smo razgovarali s MOST-om i privuklo nas je slično razmišljanje, to da imamo iste ciljeve i da politiku poimamo kao društveno koristan rad. Mi smo inzistirali na jasnoj i transparentnoj organizaciji, na programu, dakle, dokumentu na kojem će biti zapisano kakvoj Hrvatskoj težimo, kojim reformama i tražili smo da ljudi s naših lista imaju samo jedan posao, zastupnički i da ne završi neko drugi u Saboru. To je ozbiljan posao od 8 sati dnevno i skandalozno je da zastupnici ne misle da ne moraju na posao. Uz to također ne možete ništa paralelno raditi.
Žalili ste se da u Gradskom vijeću u Splitu nitko ne čita materijale za sjednice.
Kad dođete u GV, svi su već podijeljeni. Ima vijećnika koji se trude, ali većina zna kad treba dignuti ruku ili ne, bez obzira na debeli snop papira ispred sebe. Mi bi tjedan dana prije sjednica sjeli sa stručnjacima i prolazili kroz materijale, kako bismo imali stav, na njemu puno radimo.
Ali mala ste stranka, izlazite u samo tri jedinice. Zašto ne ići s MOST-om?
Nama ne dolazi u obzir suradnja ni sa jednom od potrošenih opcija, HDZ-u i SDP-u ne vjeruemo.
Znaći li to što govorite da će MOST ići s njima?
Neke njihove najave kažu da neće koalirati, ali da će ih podržati, odnosno podržat će one koji podrže njihove reforme. Mi takvim obećanjima ne vjerujemo. Za nas politika nije politička trgovina. Nudili su nam i poduzeća i naddzorne odbore, ali mi smo ustrajali u tome da za nas politika nije trgovina i da nisu svi isti. Možda netko misli da nam je bolje da se priključimo i da tako ostvarimo svoje programe. Pokušali smo, ali ti savezi ne funkcioniraju. Prođe neki naš projekt, ali onda moramo 25 nevaljalih, to ne ide. Mi bismo podržali vladu stručnjaka, bez repova i kostura iz ormara, koja bi pokazala da nisu potrošena opcija i da nisu sudjelovali u ovom što je Hrvatska danas. Ne bih podržala ni Karamarka niti Milanovića.
A što je sa postizbornom koalicijom s MOST-om?
Ne razmišljamo o tome. O tome ćemo nakon izbora.
Dakle, ni HDZ niti SDP. Možda netko treći?
Sada imamo program i surađujemo sa svima isključivo na programskim osnovama.
Liberalni, konzervativni…
Gdje stojite, kako biste se pozicionirali – kao liberalna, socijalna opcija?
To nas pitaju oni koji nas vole svrstavati u kućice, ali mi o sebi volimo reći ni lijevo niti desno, nego pametno. Govore za nas da smo ekonomski liberalni, ali da smo u zdravstvu i obrazovnju i previše socijalna opcija.
Sandra Švaljek je navela da ste prilično konzervativni u svojim politikama.
Da, rekla je da smo liberalni. Mi inzistiramo na analizama, stručnim radovima, stručnim referencama i ne govorimo da povijest počinje od nas, ne. Podržavamo, primjerice, strategiju obrazovanja, o kojemu nitko ne govori, a bez njega nema ništa.
Koje promjene predlažete? Spominjali ste promjenu modela financiranja, a mnogi slomili zube na tom pitanju.
Obrazovanje je temelj društva, a bavimo se ekonomijom i drugim stvarima. Izdvajanja Hrvatske za obrazovanje su oko 0,75 posto BDP-a, a u Europskoj uniji je to oko 2 posto, s ciljem da se poveća na 3. Mi smo si zadali skromni cilj od 1,4 posto. U obrazovanju se zalažemo za sličan model kao u zdravstvu. Usluga i kvaliteta moraju biti dostupne svima, i kod privatnika i u javnom sektoru.
Neće li se javnim ustanovama tad smanjiti broj pacijenata, pa time i prihodi?
Problem zdravstva je kompleksan i svi tu reformu promatraju sa svog kraja, iz ambulante, specijalističkog kuta. Treba zadržati dostupnost usluge svima, ali raširiti krug privatnih usluga najviše moguće i tu poticati konkurenciju, koja će dovesti do kvalitete.
Navodite da bi se sredstva trebala dodjeljivati ustanovama po kriterijima. Kako ćete doći do tih kriterija?
Uspostavom meritokratskog sustava na način da se mjerimo sa svijetom, mi moramo imati svjetske kriterije. Zalažemo se da sustav napredovanja ovisi o tome jeste li neko vrijeme proveli u inozemnim ustanovama. Natječemo se sa stručnjacima cijelog svjeta. U cijelom društvu znanje nije na cijeni, a želimo 2031. imati zemlju gdje će se znanje i iskustvo cijeniti, a ne stranačka iskaznica.
Jedna od stvari koje predlažete jesu i e-poduzetnik i e-glasanje. Kako bi to funkcioniralo?
Svjesni smo da poduzetnici, kad žele promijeniti adresu firme, moraju obići 3 do 4 mjesta, provesti papirologiju. Vi to ne možete klikom miša, a živimo u 21. stoljeću. Zašto se ne bi e-građani proširili i na e-poduzetnike? Nadalje, neke zemlje imaju e-glasanje, mada moramo ispuniti neke preduvjete za to.
Mislite li da bi se izlaznost na izbore povećala i ne biste li vi bili u prednosti u slučaju e-glasanja?
Neke zemlje koje su uvele glasanje povećale su izlaznost, neke ne. To ovisi i građanima, koji ne vjeruju opcijama na poltičkom tržištu pa zato ne izlaze na izbore.
Kako komentirate izborni sustav u Hrvatskoj, od d’Hondtove metode do izbornih jedinca? Kako to vama odgovara, budući da će glasovi za vašu stranku biti preraspodijeljeni na druge opcije ako ne prijeđete prag?
Ja bih građane pozvala da se ne vode kalkulacijama ima li smisla glasati za nekog i je li njihov glas bačen. Zamislite da ovih 50 posto ljudi, koji inače apstiniraju, izađu i glasaju za opciju u koju vjeruju?
Ali što će biti s tim glasovima?
Naše cijelo djelovanje kontrira tome da se ništa ne može napraviti. Isto su nam govorili i na razini Splita, pitali su nas što će nam to. A pogledajte gdje smo sada. Mi smo jako uporni, možda i dosadni pa malo i iritiramo ljude. Hoću reći da konačno ozbiljna opcija sa ozbiljnim programom, kad kažemo pet parola, iza njih nešto stoji. Zna se zašto se zalažemo, zalažemo se za te reforme.
Bolni rezovi
Znate li nabrojati?
Četiri su važne, a obradili smo 18 područja. Izaberite opciju koja vam se najviše sviđa, one koji ne obećavaju jeftino i brzo. Ne opterećujte se kome će glas pripasti.
Na koje ste poteze ponosni?
Na to što smo ustrajali u politici, nismo trgovali politički. Jedna osnovna škola u kvartu od 7.000 ljudi nije imala školu, a ona se sada gradi, a sve je počelo kao priča na kavi.
Za čim žalite?
Nije sve dobro. Svaki dan se pitate što mi ovo treba, zašto ne spremam djecu za krevet umjesto da pričam ovdje. Ali uvijek vas tjera jedan dišpet, kad vam kažu da nešto ne može jer je politika takva.
Podržavate li bojkot HNS-a?
Mi smo podržavali udrugu Naš Hajduk, koja je predlagala odvajanje politike od sporta. Na svim nivoima želimo depolitizaciju.
Gledatelja zanima kako ćete obavljati poslove uz zastupnički?
Posao saborskog zastupnika je full time, a ovaj posao koji sada radim bih zamrzla. U Gradskom vijeću bih nastavila raditi, a ako bih vidjela da ne mogu uskladiti, koncentrirala bih se na saborski mandat.
Je li bitno da učenici znaju tko je premijer?
Imamo online aplikaciju za želje građana i jedna želja je bila da on ne zna tko je premijer. Ono što je važno za djecu i Hrvatsku 2031. jest da se želimo maknuti od 41., 71., 91. godine. Ne da one nisu važne, nego se želimo razmišljati o budućnosti.
Kada govorimo o reformi lokalne samouprave, spominjali ste danski model koji ima 430.000 zaposlenih na 5 milijuna stanovnika.
Predlažemo pet regija, 150 gradova i općina. Smanjili bismo broj političara, na lokalnoj razini, načelnika, gradonačelnika, vijećnika. Trenutno imamo 11.300 zaposlenih, a ovom reformom bi se to smanjilo tri puta. Nije dovoljna regionalizacija, već i decentralizacija socijale, zdravstva, itd. A tad morate imati i neku administraciju, treba revidirati procese i modernizirati lokalnu samoupravu, mjeriti učinke. Smatram da bi za najnoljih deset posto zaposlenih trebalo izdvojiti bonuse, a onijh 10 posto neefikasnih bi trebali imati destimulaciju. Nakon revizije procesa, bilo bi i smanjivanja broja ljudi.
Zalažete li se za bolne rezove?
Mi smo opcija koja govori o bolnim i dugotrajnim reformama. To su neke stvari o kojima druge opcije nisu htjele govoriti.
