Više od 30.000 građana iz cijele Hrvatske i okolnih država, prema procjeni vukovarskih gradskih vlasti, prošlo je u srijedu u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, prisjećajući se sloma obrane Vukovara 18. studenoga 1991. te odavajući počast žrtvama.
Predsjednica je po dolasku dobila spontani aplauz okupljenih, dok se premijer Milanović rukovao s okupljenima, između ostalog i s Branimirom Glavašem.
Predsjednik Sabora Leko iz vukovarske je bolnice poručio da je žrtva Vukovara općehrvatski simbol slobode. “Vrijednost borbe Domovinskog rata, kao i vrijednost branitelja raste što se više odmičemo od toga datuma. Sloboda i demokracija su nenadoknadive vrijednosti“, istaknuo je Leko.
Nakon komemorativnog programa u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, iz kruga vukovarske Opće bolnice u 10,30 sati krenuli su deseci tisuća ljudi u koloni sjećanja na 5,5 kilometara dugo hodočašće do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Kolonu iz kruga bolnice predvodili su članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pripadnici 204. Vukovarske brigade, članovi vukovarskih braniteljskih udruga, pripadnici hrvatskih povijesnih postrojbi, a sportaši grada Vukovara nosili su 50 metara dugu hrvatsku zastavu.
U vrijeme komemorativnog programa, u vukovarsku bolnicu okolnim je ulicama pristizalo na tisuće onih koji žele odati počast žrtvi Vukovara.
Među njima su se nalazili i srednjoškolski učenici iz Neuma, bjelovarski srednjoškolci, predstavnici grada Trilja ispod desetmetarske zastave, poštovatelji iz Dubrovnika, Ploča, Zagreba te drugih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine.
Mnogi od njih i ranije su se uputili na vukovarsko groblje, ispunivši vukovarske ulice hrvatskim stijegovima i transparentima s izrazima pijeteta gradu Vukovaru i njegovim žrtvama.
Državna izaslanstva položila vijence
Državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, odajući počast žrtvama agresije na Vukovar.
Polaganjem vijenaca počast žrtvama Vukovara odali su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Josipom Lekom i izaslanstvo Vlade predvođeno premijerom Zoranom Milanovićem.
Počast su odali i predstavnici Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije, 204. vukovarske brigade, Grada Vukovara, braniteljskih udruga, Grada Zagreba, Hrvatske zajednice županija, te gradova i općina prijatelja Vukovara.
Nakon njih svoj je vijenac položilo i izaslanstvo HDZ-a na čelu s predsjednikom stranke Tomislavom Karamarkom, a za to vrijeme članovi Vlade otišli su s Memorijalnog groblja.
Molitvu na Memorijalnom groblju predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić. “Molimo za pokoj svih koji ovdje počivaju, za sve umorene i poginule, za put mira i napretka”, poručio je Puljić.
Karamarko: Oni koji inzistiraju na podjelama ovdje nisu dobrodošli
“Vukovar je zaslužio da se ovako dostojanstveno obilježi njegova tragedija, da se prisjetimo svih poginulih, nestalih i umrlih, da preživjeli prođu ovom kolonom sjećanja. Nadam se da je onima koji su protekle dvije godine organizirali sramotno obilježavanje vukovarske tragedije i koristili je u politikantske svrhe, danas žao. Ako im je stvarno žao, tada im je više od pola oprošteno”, poručio je iz kolone sjećanja ministar branitelja, Vukovarac Predrag Matić.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko istaknuo je kako vukovarske žrtve sve obvezuju da se borimo i stvorimo kvalitetnu Hrvatsku. “Nema tu podjela. Oni koji inzistiraju na podjelama ovdje nisu dobrodošli“, kazao je Karamarko i dodao da su u Vukovaru danas svi jedinstveni u osjećaju, ljubavi prema žrtvi i domovini.
Uz premijera Milanovića u koloni sjećanja koračao je i bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, koji je služi zatvorsku kaznu, ali je dobio 27 sati slobodno da bude u Vukovaru na Dan sjećanja.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak upozorio je kako pravda još uvijek nije niti blizu zadovoljena u Vukovaru. “Na grad Vukovar palo je dva milijuna granata i nema kuće koja nema svoju žrtvu. Vukovar je morao biti još deset puta bolji nego što je danas”, poručio je Rehak.
Nakon što je posljednje dvije godine vukovarska kolona sjećanja bila podjeljena i ispolitizirana, ovogodišnja kolona bila je jedinstvena, ali su izaostale izjave novinarima predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Izjavu je novinarima odbio dati i čelnik Mosta Božo Petrov. Na gradskim ulicama primijetan je bio velik broj policajaca, jer su vukvarski policajci bili pojačani s kolegama iz drugih policijskih uprava. Za red se brinulo i 200 pripadnika redarske službe Grada Vukovara.
Središnji događaj Križni put – kolona sjećanja ove će godine imati snažniju poveznicu stradanja istoka i juga Republike Hrvatske – Vukovara i Škabrnje.
Škabrnja je napadnuta istoga dana kad su u Vukovar ušle snage srpskih rezervista i JNA. Rano ujutro krenuli su topnički napadi, prema Škabrnji su krenuli srpski tenkovi i 30 oklopnih vozila iz smjera Biljana i Zemunika Gornjega.
Na te ćemo dane podsjetiti ne samo reportažama nego i brojnim uključenjima iz Škabrnje. Gosti u Škabrnji bit će i predstavnici grada Slunja u koji su agresori ušli 16. studenoga 1991.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
