HDZ i dalje zadržava visoku prednost zajedno s desnom koalicijom, u odnosu na glavnog "protivnika" SDP i lijevu koaliciju. Pri tom su SDP i njegova koalicija zabilježili rast izborne podrške, dok je ORaH početkom ovog mjeseca zabilježio pad izborne podrške, pokazuje istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj CRO Demoskop.
Na ljestvici stranačkih preferencija HDZ je zadržao vrh ljestvice, a ispred SDP-a i Oraha. Tako HDZ početkom studenog bilježi izbor od 25,9 posto (prema 25,5 posto iz listopada). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 21,7 posto (prema 20,1 posto prije mjesec dana; ovaj je međumjesečni rast ujedno i najveći kojega je ova stranka zabilježila u posljednjih godinu dana).
Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo OraH, stranka Mirele Holy koja se učvrstila na trećem mjestu ali ovaj put s padom izborne podrške (sada 15,1 posto prema 16,8 posto iz listopada).
Branitelji vratili ‘bivše’ SDP-ovce
Čini se da se jedan dio “bivših” birača SDP-a, a zbog zaoštravanja stanja na političkoj sceni, “vratio” u krilo svoje stranke (i koalicije). Ovaj je “povratak” vjerojatno potaknut prosvjedima branitelja koji su mobilizirali dio glasača s ljevice i vratio njihov izbor prema stožernoj stranci lijevog centra, dok su reakcije ORaHa o ovoj temi izostale. Na četvrtom je mjestu HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 3,0 posto (2,7% iz listopada), a slijedi HSS s 2,8 posto (prije mjesec dana 2,4 posto).
Predsjednička kampanja Milana Kujundžića snažan je vjetar u jedra njegove političke stranke koja je sada na 2,7 posto izborne potpore (prije pola godine bila je na 1 posto). Može se reći da je Hrvatska zora najviše profitirala od izborne (pret)kampanje za predsjednika Republike.
Josipović najpozitivniji, Kitarović treća
Predsjednik Josipović je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,8% (prošli mjesec 32,2%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,5 posto (u listopadu 12,2%). Kolinda Grabar Kitarović je i dalje treća, ali sada s izborom od 7,7 posto (prošli mjesec 8,8%), a Milan Kujundžić je skočio na četvrto mjesto s izborom od 4,8 posto (prije mjesec dana 2,4%). Slijede Tonino Picula s 3,1%, Milan Bandić s 3,0% (prema 5,4% iz listopada), Ruža Tomašić (2,9%), Zoran Milanović (2,6%), Andrej Plenković (1,8%) i Tomislav Karamarko (1,8%). Ovomjesečni su događaji osnažili izbor Kujundžića (predsjednička kampanja), Milanovića (način komuniciranja u krizi oko prosvjeda branitelja), ali i oslabili Bandića, Grabar Kitarović, Holy i Josipovića.
Karamarko ‘negativac’ za 31,8 posto građana
Na vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nakon četiri mjeseca vratio se Tomislav Karamarko, kojemu je pomogla percepcija u dijelu javnosti o poziciji njega i HDZ-a u organizaciji braniteljskog prosvjeda. Tako je Karamarko najnegativniji političar za 31,8 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 30,9%). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 28,9 posto (prema 32,1% iz listopada). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 10,7%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,8 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Sanader (5,1%), Bandić (2,4%), Lovrić Merzel (1,2%), Linić (0,8%), Grabar Kitarović (0,7%) i Vidošević (0,6%).
Bandić važniji od branitelja
U posljednjem istraživanju afera Agram (uhićenje Milana Bandića i njegovih suradnika) najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 37 posto hrvatskih građana/ki. Slijede događaji oko prosvjeda branitelja s izborom od 26,4 posto, dok je naša već prilično “stara tema”, gospodarska kriza sada izbor 16,4 posto hrvatskih građana/ki.
Vlada RH u svom trideset i četvrtom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 20 posto hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 21,1%), dok vladinu politiku ne podržava 66,9 posto građana (prema 66,6 iz listopada) uz 13,1 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,0.
