U prošloj je godini utvrđeno 98 slučajeva sukoba interesa, no dužnosnicima je naplaćeno samo 481 tisuća kuna kazne, piše bivši šef Transparency Internationala Hrvatska.
Zorislav Antun Petrović navodi slučaj Josipa Nemeca, gradonačelnika Orahovice, koji je na tom mjestu od 2005., a dobio je kaznu od 25.000 kuna, jednu od najvećih koju je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dosad izreklo.
VEZANE VIJESTI
Prema medijskim izvještajima 2007. godine tvrtka Nemec počela je poslovati s gradom, a 2011. je darovnicom vlasnik postao sin Filip, a poslovna suradnja se nastavila bez ikakvih problema.
Gradonačelnik Nemec je, navodi Petrović u tekstu za Forum.tm, tvrdio da tvrtka njegovog sina jedina veleprodaja pića u tom kraju, daje i mogućnost povrata nepotrošene robe te da se jedina javila na natječaj, zbog čega je poslovanje s Gradom bilo neizbježno. Tvrtka je zaradila tijekom osam godina 380.000 kuna od Grada.
Ograničenje brzine na 450 km/h
Otkad se ovaj zakon pojavio u u Hrvatskoj 2003. kontinuirano ga se nastoji prilagoditi dužnosnicima, umjesto da se oni prilagode njemu i poštuju pravila igre. Primjerice, tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić imao je 22 posto u poduzeću Capital Ing., tako da je taman ostao ispod granice koja ga ne obvezuje na prijenos dionica. No, ova odredba imala je smisla koliko i ograničenje brzine u naseljenom mjestu na 450 kilometara na sat.
A kad je isplivala informacija o brojnim skupim satovima tadašnjeg premijera koji se nisu našli u imovinskoj kartici, prijepori u javnosti trajali su mjesecima sve dok Povjerenstvo nije preglasavanjem odlučilo (4:3) da krivnja nije bila na premijeru već na nejasnim propisima. Oni su do kraja riješeni tek pet godina kasnije kada je izabrano profesionalno Povjerenstvo, koje je vrlo brzo je počelo raditi da bi ustanovili kako prethodnih deset godina koncept sukoba interesa nije baš među političkom elitom u Hrvatskoj ostavio traga.
U prvoj godini pokrenuto je 118 postupaka, a u 2014. godini je uz 98 odluka donesno i 122 obrazložena mišljenja za dužnosnike koji nisu bili sigurni što im je činiti. U lipnju 2015. pokrenuti su postupci protiv čak dvadeset ministara, zamjenika i pomoćnika ministara, a i kažnjeni su neki bivši ministri, dakle ljudi koji su imali iza sebe dovoljno resursa da izbjegnu kršenje zakona.
Najgori udarac na zakon bila je odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka koja je zatražila uklanjanje nekih podataka iz imovinskih kartica dužnosnika, što je početkom svibnja prošle godine rezultiralo uklanjanjem kartica s interneta, koje su ubrzo vraćene.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
