U zemlji u kojoj mandatar tvrdi da su rane previše svježe za dvopismene ploče u Vukovaru, rektor najvećeg sveučilišta, onog zagrebačkog, tvrdi da 'problematično pismo' - ćirilicu - treba vratiti u školske klupe.
Je li jedini način da se borimo protiv straha i sukoba oko pisma taj da ga bolje upoznamo?
VEZANE VIJESTI
Ovo se poglavito odnosi na generacije koje dolaze, a kojima bi rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras omogućio da u sklopu nastave uče ćirilično pismo, kao nekad, prije 1990. godine. Ćirilica je, podsjetimo, itekako hrvatsko pismo, omraženo nakon nacionalističkog pročišćavanja hrvatskog jezika i postavljanjem razlikovnih barijera prema srpskom.
Taj trend je u konačnici eskalirao hajkom na dvopismene ploče u Vukovaru, koje su postavljene iz poštivanja ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. One su masovno i sustavno razbijane od strane neupućenih koji su tvrdili da je to bilo pismo agresora na Vukovar, premda je, zapravo, službeno pismo JNA bila latinica.
S obzirom na scene iz Vukovara i izjave mandatara Tihomira Oreškovića, koje povlađuju razbijačima tabli, nije teško pretpostaviti da bi bilo otpora prema ćirilici u školama, iako bi učenje, osim ublažavanja sukoba oko tog pisma, zasigurno olakšalo budućim generacijama učenje jezika Istoka Europe.
No, zasigurno ima i onih koji smatraju da je nepotrebno dodatno opterećivati djecu uvođenjem još gradiva.
Što vi mislite?
