Uoči prve ovogodišnje plenarne sjednice Europskog parlamenta iz Strasbourga se za N1 javila reporterka Ivana Dragičević, koja je objasnila da su prioriteti ovog zasjedanja teroristički napadi, sigurnost granica i izbjeglice, ali i ponašanje nove poljske vlade.
Predsjedavatelj je Nizozemska, pa će uz to jedan od prioriteta biti jedinstveno europsko digitalno tržište, navodi Ivana Dragičević. U Strasbourgu su zato nizozemski premijer Mark Rutte, Jean Claude Juncker, Donald Tusk, poljska premijerka i ostali viđeniji političari. Raspravljat će se o zaključcima Europskog vijeća iz prosinca, o jačanju vanjskih grancia EU, o sporazumu EU s Turskom i kreiranju hot spotova.
“Ivan Jakovčić zatražio je hitno micanje žice sa hrvatsko-slovenske granice, pogotovo u Istri gdje izbjeglice ne prolaze, a ograda šteti imidžu područja, koje je ujedno turističko, kao i kretanju ljudi, roba i životinja”, kaže Dragičević. Očekuje da će i Tusk i Juncker biti izloženi “rafalnoj paljbi europarlamentaraca”. Na pitanje o očekivanom vraćanju izbjeglica iz Austrije u Sloveniju pa iz Slovenije nazad u Hrvatsku te mogućem kraju balkanske rute, koji je, čini se, na vidiku, Dragičević navodi da jasne politike o daljnjim koracima nema.
Kaos u politikama
VEZANE VIJESTI
“Vidjelo se za Novu godinu u Koelnu kako je Njemačka nastupila, Austrija spominje vojsku na granicama, slovenski Miro Cerar u razgovorima s njemačkom kancelarkom Merkel govori kako je žica rješenje i da se treba fokusirati na makedonsko-grčku granicu… Dakle, i dalje u artikulaciji tih politika vlada kaos, jer nitko ne može dogovore Europskog vijeća implementirati dovoljno brzo – ljudi dolaze i trebaju humanitarna pomoć, rješavanje statusa azila ili izbjeglica. Danska i Švicarska traže da se osobne stvari i novac konfisciraju i time da se plati njihov boravak u tim državama”, ističe Dragičević.
Kada je riječ o potezima poljske vlade, koji je spornim zakonima ograničila slobodu medija te rad ustavnog suda, Dragičević navodi da je moguće da će Poljska biti prva država koja bi mogla biti sankcionirana, ali procedura je komplicirana.
“Neće im biti lako pred zastupnicima u EP, ali i Orban je bio u nekoliko puta pred njima – sjetimo se, teme su bile mediji, smrtna kazna, žica i izbjeglice – i EP jest burno reagirao, ali sankcija nije bilo”, kaže reporterka N1.
Hrvatska kao nepoznanica
Upitana je i kako se promatra stanje u Hrvatskoj te formiranje Vlade, na što kaže da je iz razgovora s dužnosnicima i službenicima koji rade u Komisiji i Europskom parlamentu zapazila da je njima sadržaj plana nove Vlade potpuna nepoznanica.
“Moramo ispoštovati proceduru prekomjernog deficita i ekonomske reforme, ali nepoznanica je drugi, politički dio, dakle pitanje demokracije i ljudskih prava. Na to će morati odgovarati premijer i ministar vanjskih poslova, dakle – hoće li Hrvatska krenuti putem Mađarske i Poljske ili ne”, zaključuje Dragičević.
