Dok u Njemačkoj i dalje traju pregovori o sastavljanju nove vlade, izborni ciklusi još traju. Za mjesto gradonačelnika Heubacha, gradića od deset tisuća stanovnika u Baden-Württembergu, natječe se dr. Joy Alemazung. Kao student došao je iz Kameruna i ostao u Europi. Za TNT govori o tome zašto se priključio CDU-u, zašto je pisao Arminu Laschetu, što misli o Angeli Merkel, rastu desnice u Europi, te zašto ljudima koji bježe iz svojih država treba dati šansu. S dr. Alemazungom razgovarala je Ivana Dragičević.

Postali ste član CDU-a. Kao student ste došli u Njemačku iz Kameruna, sada ste njemački državljanin. Mnogo ste radili na području razvoja, radite u saveznom ministarstvu za razvoj. Kao prvo, kako ste se uopće učlanili u CDU? I drugo, u utrci ste za gradonačelnika grada Heubacha u Baden-Württembergu, koji je jedna od najbogatijih, ako ne i najbogatija njemačka savezna pokrajina.

U CDU sam se odlučio učlaniti prije oko dvije godine, no napokon sam to učinio prošlog kolovoza. Morao sam proučiti temelje stranaka, ideje koje podupiru i što je za njih značajno. Od svojih sam studentskih dana bio dosta orijentiran prema SPD-u zbog socijalne komponente. Kršćanin sam, u takvom duhu sam i odgajan, učili su me da pomažem socijalno ugroženima u zajednici i to je ono što karakterizira moj život. Ipak, zaokret prema CDU-u dogodio se kad sam mnogo počeo raditi na području održivoga razvoja. Kad je riječ o održivom razvoju, morate uzeti u obzir tri važne dimenzije: socijalnu, okolišnu i ekonomsku. Shvatio sam da se SPD mnogo fokusira na socijalnu dimenziju, što je dobro. Zeleni se fokusiraju na okoliš, no shvatio sam da CDU može pokriti sve troje, sve troje treba uzeti u obzir. Kada sam pogledao temelje CDU-a, glavna rečenica koju sam uočio bila je: „Bewahrung der Schöpfung“ – očuvanje kreacije, a to je vrlo važno. Kako možemo očuvati kreaciju? Kreacija uključuje ljude, ekonomiju i socijalnu komponentu. To sam objedinio u jedan mali koncept, koji je bio dobro primljen. Godine 2019. bio sam u Dortmundu na velikom skupu koji organizira protestantska crkva u Njemačkoj, gdje sam se prvi put susreo s Arminon Laschetom i rekao mu da se želim učlaniti u stranku zbog njezinih temelja i da radim na nečemu jer smatram da je važno razvijati ove ideje uz sve ove tri dimenzije s obzirom na to da su nam sada nasušno potrebne. Obećao sam da ću mu to poslati. Napokon sam to učinio tijekom ove kampanje, što je za njega bilo teško jer nije imao vremena to pomnije proučiti. Ipak, pisao mi je i zahvalio te rekao da ćemo morati bolje razviti ove ideje za budućnost stranke. I ako samo nešto mogu dodati… Osjećam se loše jer zbog nedosljednosti povezane s vodstvom Armina Lascheta, toga koliko su lideri odani i predani stranci i njegovu vodstvu, mogu propustiti priliku da vode ovu vladu. Jer ako budu mogli voditi ovu vladu, mogu izgraditi sve ove aspekte o kojima govorim. I imat će vremena uvjeriti Nijemce da su izgubili na ovim izborima.

Vaše riječi zvuče veoma idealistički, ali stvarnost nije takva, CDU je sada druga stranka prema glasovima, a pregovori o koaliciji vjerojatno će se nastaviti. No u Njemačkoj, kao i u Europi, pitanje identitetske politike pojavilo se tijekom posljednjih godina. Pitanje krajnje desnice veoma je prisutno. Vidjeli smo da su izgubili nešto bodova, ali u dijelovima istočne Njemačke i dalje su vrlo jaki. Što motivira radikalnu desnicu? Kad slušamo što govore, osobito u Njemačkoj, gledajući kroz simbolične povijesne naočale to je uvijek jezivo, nije lako. Kako na to gledate? Otvoreno razgovaramo, kao osoba iz Afrike koja je dio afričke dijaspore, a koja u Njemačkoj nije toliko velika, posrijedi je milijun ljudi. Kako se osjećate u tom pogledu?

Desnica postoji u mnogim zemljama i mislim da su to normalne ljudske tendencije. No pitanje koje se sada postavlja je sljedeće: što to promiče? Njemačke politike proteklih godina tome su uvelike išle u prilog zato što… Ako to mogu reći, to je nešto što mi stvara loš osjećaj kad je riječ o Zelenoj stranci, koja promiče zaštitu okoliša. Na pamet mi ne pada nijedna druga industrijska zemlja u kojoj su građani oporezivani kao u Njemačkoj, no oni i dalje govore o povećanju poreza. Znate, građanima možete povećati porez i prve ćete godine dobiti mnogo novca, ali ćete narušiti ekonomiju i poslije taj novac nećete imati. Poduzeća zbog poreznog sustava napuštaju zemlju, zatvaraju se. Upravo je zato važno razmotriti alternative tomu. Zašto spominjem poreze? Srednja klasa uvelike ispašta zbog ovih previsokih poreza i ti ljudi nisu zadovoljni. Osobito kad smo imali migrantsku krizu 2015. godine. I zatim Njemačka, uređena zemlja predana socijalnim politikama, htjela je pomoći mnogima. Njezini socijalni programi također su uključivali skrb o potrebitima i migrantima. Imali smo i mnogo primjera kad su socijalne službe morale pomagati migrantima, a onda su desne stranke to napale. Ljudi nisu zadovoljni ako ne mogu preživjeti od svoga rada. Dakle, nezadovoljstvo tijekom posljednjih godina raste. Na temelju mojih opažanja, ljudi nisu glasali za desnicu samo zašto što dijele njezina uvjerenja, nego i zato što su razočarani vladom, razočarani su politikama koje ih previše oporezuju i otežavaju im život. Razočarani su činjenicom što su političari samozadovoljni i ne slušaju ih te ne uvode mjere koje bi mogle dovesti do promjena. Nažalost, mnogi su političari napali desnu stranku, umjesto da napadaju probleme. Neke stranke i političari skloni su koristiti retoriku desnice, što je izuzetno pogrešno jer time što su koristili jezik desnice, stranka desnice uspjela je postići dvije stvari: to je signal da je ono što čine ispravno, zato ih drugi i kopiraju, i drugo, ako drugi kopiraju desnu stranku, ljudi će glasati za nju jer je ona original, a drugi je samo kopiraju!

Spomenuli ste migrantsku krizu 2015. godine, koja je jedna od stvari koja će biti upamćena kao nasljeđe Angele Merkel. Kako osobno gledate na to vrijeme i nju? Koliko sam shvatila, došli ste u Njemačku dok je bila kancelarka, zar ne?

Da.

Sada ste njemački državljanin i kandidat za potencijalnog gradonačelnika njemačkog grada. Kakav je vaš osobni sentiment?

Što se tiče tog razdoblja i mog boravka ovdje, smatram da je Merkel u to vrijeme obavila vrlo dobar posao. Shvaćam kritike koje su joj tada upućivali, no, nažalost, shvatio sam da su oni koji su podupirali njezine politike bili u većini, dok su oni koji su se protivili bili u manjini, ali bili su mnogo glasniji pa je zvučalo kao da su većina. Iznenađujuća je bila činjenica da je Obama mogao dobiti izbore u Americi tako što je govorio „da, možemo“, a tijekom teških vremena u Njemačkoj ljudi su kritizirali Merkel jer je govorila “da, možemo”, odnosno „wir schaffen das – uspjet ćemo“. Vidite kontroverze oko toga. Ono što se tada događalo bilo je to da su mediji više u fokus stavljali one koji su kritizirali nego one koji su podržavali. Smatram da je to što se Merkel fokusirala na pitanje… Na televiziji je istaknula da se slovo C u kratici CDU odnosi na kršćanstvo i da na tome također moramo raditi, no u konačnici…

Rekla je da se ne odnosi samo na kršćanstvo nego i na ljudskost u tom slovu C.

Tako je, to je bilo vrlo važno. Ako pogledamo što se dogodilo tijekom godina, svi oni koji su je silno kritizirali, čak i u stranci, promijenili su mišljenje i shvatili da je bila dobar vođa. Tadašnji kandidat CDU-a u Baden-Württembergu koji ju je odlučio kritizirati izgubio je izbore. Zelena se stranka koristila Merkeličinom retorikom da dobije izbore. U Falačkom Porajnju dogodilo se isto: SPD je u svojim stajalištima bio orijentiran prema Merkel, a CDU se suprotstavljao Merkel koristeći desnu ideologiju i izgubio izbore. Dakle, to nam govori da je ona imala pravo.

Rekli ste zanimljivu stvar. Napisali ste pismo gospodinu Laschetu i objasnili što za vas CDU u osnovi znači ili treba značiti. Na svom LinkedIn profilu imate fotografiju s njemačkim predsjednikom g. Steinmeierom, koji je socijaldemokrat. Slušamo i njegove poruke u vrijeme koronakrize kad su oni koji ne vjeruju u pandemiju pokušali upasti u Reichstag. Te su slike snažno odjeknule u europskoj javnosti. Što imate reći o važnosti temeljnih vrijednosti i ljudskih prava danas?

Mislim da se te temeljne vrijednosti ignoriraju. Previše se pozornosti pridaje ekonomskom razvoju, a ljudske se vrijednosti zaboravljaju. Silno se fokusiramo na ekonomski aspekt i zanemarujemo socijalni aspekt. Mislim da na tome moramo raditi. Kad je izbila pandemija, mnogi su se nadali da ćemo uvidjeti potrebu da se vratimo ljudskim vrijednostima, da ćemo provoditi vrijeme jedni s drugima… Već postoji strah da se mnogo toga vraća na staro kako pandemija jenjava, pa ljudskim vrijednostima ne pridajemo onoliko pozornosti koliko bismo trebali. Držim da moramo ulagati mnogo truda kako bismo ljude senzibilizirali na potrebu da podupiru jedni druge. Budemo li se voljeli i podupirali, ljudska će nam prava svima biti nešto što se podrazumijeva.

Spomenuli smo 2015. godinu. Ovoga je tjedna skupina novinara iz različitih europskih država objavila vrlo uznemirujuće snimke nasilnog vraćanja migranata na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. To nije bio prvi put da smo vidjeli ove šokantne prizore. Vi ste imali priliku legalno doći u Europu… Uvijek se govori o legalnim i ilegalnim dolascima, ali ljudska su prava univerzalna, nema ilegalnih ljudskih bića na svijetu. Što bi bila vaša poruka u vezi s politikom EU-a o migracijama općenito i u tom pogledu očuvanjem i poštivanjem ljudskih prava?

Moja bi poruka bila sljedeća: moramo preuzeti svoj dio odgovornosti. Bio sam u mnogim afričkim zemljama, a nedavno sam bio u Gambiji zbog migracijskih pitanja, i shvatio sam da nitko tko odlazi iz svoje zemlje to ne čini zato što želi, nego zbog situacije u tim zemljama. Globalni odnosi doveli su te zemlje u vrlo nepovoljnu situaciju. Odgovornost nam je razmišljati o tome koja je naša uloga u tom pogledu i kako možemo ispraviti situaciju. Ne možemo to činiti samo tako da prekinemo s eksploativnim politikama prema tim zemljama, nego se moramo i pobrinuti da oni koji bježe zbog eksploatacije u tim zemljama ponovno ne trpe zbog našeg sustava kada prelaze taj težak put do Europe.

Intelektualac ste, osobno znam da ste obavili sjajan posao u pogledu razvoja, no jeste li nakon dolaska u Europu ikad imali problema zbog, budimo otvoreni, boje vaše kože?

Svakako, to se vrlo često događalo. Čak i na poslu, kad sam počeo raditi u državnoj službi. Katkad mi nije bilo dopušteno ući na sastanak jer osoba na ulazu nije mogla prihvatiti činjenicu da crnac ulazi u savezno ministarstvo. Sjećam se jednog sastanka saveznih pokrajina na kojem se trebalo razgovarati o razvojnim politikama, bio sam predstavnik savezne vlasti iz Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj. Na ulazu mi je čovjek rekao da to nije dio zgrade za migrante, no ja sam mu odgovorio da predstavljam ministarstvo. To je tek jedan od primjera. U svakodnevnom se životu to događa kad tražite posao, ignoriraju vas. U CV-u vide da ste Nijemac, nazovu, no ignoriraju vas kad shvate da ste crnac. Ili kad tražimo stan. Kad je moja supruga tražila mjesto za praksu, nazvala je, no kad su shvatili da je crnkinja, studirala je farmaciju, odbili su je primiti. Njezin je kolega nazvao, mojoj su supruzi rekli da nema mjesta, no kad je kolega nazvao, rekli su da ima, pa je kolega bio ljutit i uvrijeđen. S takvim se situacijama suočavamo.

Postoje li i neki drugi gradonačelnici afričkog podrijetla u njemačkim gradovima? Kakve su vam šanse? Što nam možete reći o Heubachu? Rekli ste mi da ima 10.000 stanovnika.

Tako je. Merkeličina politika bila je vrlo prijateljski nastrojena prema Africi. Ministarstvo ekonomske suradnje i razvoja, u kojem trenutačno radim, učinilo je mnogo u pogledu pružanja potpore afričkoj ekonomiji i afričkim razvojnim organizacijama putem vrlo dobrih politika koje generiraju nova radna mjesta. U pogledu gradonačelnika afričkog podrijetla u Njemačkoj… Ako se ne varam, 2014. ili 2015. godine, imali smo prvog izabranog gradonačelnika afričkog podrijetla u gradiću po imenu Rittmarshausen. U utrci sam za gradonačelnika Heubacha. Odlučio sam se kandidirati zbog svog iskustva u njemačkoj politici i zato što volim služiti građanima. Znam da u lokalnoj politici morate slušati građane, izgraditi suradnju s njima, pružati im podršku i s gradskim vijećem ulagati napore u tom pogledu. Ovo je prekrasan gradić u podnožju Alpa, ima oko 10.000 stanovnika, divan pejzaž… Imam mnogo planova na temelju kojih nastojim uvjeriti ljude da me podrže.

Dr. Alemazung, na kraju vam želim svu sreću u utrci za gradonačelnika. No kakvi su vam planovi ako ne budete izabrani?

Ako ne uspijem, nastavit ću raditi za vladu.

Koliko sam shvatila, s istom porukom. Objašnjavat ćete stranačku politiku CDU-a i promicati ljubav i razumijevanje, iako to zvuči suludo u današnja vremena.

To je ono što nam je potrebno. Ne budem li izabran, dakako, nastavit ću raditi za vladu, ali mislim da ću povećati doprinos stranačkoj politici, postati aktivniji u izgradnji nacije, što je odgovornost svakoga od nas.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.